Sadnja drveća ne hladi posvuda: Nova studija preispituje klimatske koristi pošumljavanja

Sadnja drveća dugo se smatrala jednostavnim i učinkovitim oružjem u borbi protiv klimatskih promjena. Drveće apsorbira ugljični dioksid iz atmosfere i skladišti ga u svojoj biomasi, čime smanjuje koncentraciju stakleničkih plinova. Međutim, nova studija objavljena u časopisu Nature donosi hladan tuš. Istraživači iz Sjedinjenih Američkih Država otkrili su da u nekim područjima pošumljavanje može imati suprotan učinak i dodatno zagrijavati Zemlju.

Problem je u fenomenu poznatom kao albedo, sposobnosti površine Zemlje da reflektira sunčevu svjetlost natrag u svemir. Površine poput snijegom prekrivenih polja, svijetlih tla i travnjaka imaju visoki albedo i vraćaju značajnu količinu sunčeve energije. No, kad se na tim površinama posade tamni, zeleni listovi drveća, refleksija opada, a više topline ostaje zarobljeno u atmosferi.

Istraživanje upozorava da bi taj dodatni toplinski učinak u nekim regijama, poput borealnih šuma, travnatih stepa ili sušnih krajeva, mogao neutralizirati ili čak nadmašiti pozitivne učinke skladištenja ugljika. Prema procjeni američkog Ministarstva poljoprivrede, koje je koristilo satelitske podatke, smanjeni albedo efekt u takvim područjima može izbrisati i do polovice koristi od sekvestracije ugljika iznad tla.

Ovi rezultati imaju ozbiljne posljedice za politiku pošumljavanja i sustave tržišta ugljičnih kredita. Danas se brojne klimatske inicijative temelje upravo na računici da svako posađeno stablo smanjuje emisije, a za svaku apsorbiranu tonu CO2 dodjeljuju se emisijske jedinice. No, nijedan aktualni standard ne uzima u obzir učinke albeda.

Autorica studije, Libby Blanchard sa Sveučilišta Utah, predlaže da se u regijama gdje prevladava negativan albedo učinak prestanu izdavati takvi certifikati. Umjesto toga, sugerira diferencirani sustav, u kojem bi se broj kredita smanjivao ovisno o promjeni refleksivnosti tla.

Iako drveće ostaje ključno za zdravlje planeta, ova studija podsjeća da ni prirodna rješenja nisu univerzalna. Pošumljavanje može biti moćan alat, ali samo ako se koristi promišljeno, uzimajući u obzir sve klimatske faktore, uključujući i one koje ne vidimo golim okom.