Rekordan skok CO2 u atmosferi: prirodni spremnici ugljika počinju popuštati

Količina ugljikova dioksida u Zemljinoj atmosferi porasla je 2024. godine za rekordnih 3,5 dijelova na milijun (ppm), dosegnuvši prosječnu koncentraciju od 424 ppm - najvišu otkako se mjerenja provode, pokazuje novo izvješće Svjetske meteorološke organizacije (WMO). Znanstvenici upozoravaju da bi taj skok mogao biti znak dubokih promjena u prirodnim sustavima koji do sada upijaju gotovo polovicu svih emisija CO2.

Uz nezaustavljivo izgaranje fosilnih goriva, goleme požare u Americi i ekstremno sušne uvjete, znanstvenike sve više brine treći čimbenik: slabljenje takozvanih prirodnih ponora ugljika, šuma, tla i oceana koji djeluju kao svojevrsna pluća planeta. Kako se oceani zagrijavaju, njihova sposobnost apsorbiranja CO2 opada, dok kopno zbog toplijih i sušnijih razdoblja gubi vegetacijski kapacitet. "Postoji zabrinutost da kopneni i oceanski ponori postaju manje učinkoviti, što povećava količinu CO2 u atmosferi i ubrzava globalno zatopljenje", upozorila je dr. Oksana Tarasova iz WMO-a.

Ovaj negativni ciklus - više topline, manje apsorpcije, još više CO2 - mogao bi stvoriti opasnu povratnu petlju koja bi globalne temperature gurnula prema točkama preokreta. Tijekom El Nino godina, kakve su bile 2023. i 2024., učinak slabljenja ponora bio je još izraženiji, a istraživači govore o "neviđenom kolapsu kopnenog ponora ugljika".

Osim CO2, i drugi staklenički plinovi bilježe rekordne razine. Koncentracije metana i dušikova oksida, plinova koji zajednički uzrokuju više od četvrtine antropogenog zagrijavanja, također su dosegnule povijesne vrhunce. Dodatni problem predstavlja povećana emisija metana iz prirodnih močvara, potaknuta višim temperaturama i većom biološkom aktivnošću.

Znanstvenici upozoravaju da će se posljedice današnjeg rasta emisija osjećati stoljećima. "Toplina koju CO2 i drugi plinovi zadržavaju u atmosferi doslovno ubrzava klimatske promjene", rekla je Ko Barrett, zamjenica glavnog tajnika WMO-a. "Smanjenje emisija sada postaje pitanje ne samo zaštite klime, nego i gospodarske sigurnosti i opstanka zajednica."

Ovi podaci stižu uoči nadolazeće konferencije COP30 u brazilskom Belému, gdje će svjetski čelnici pokušati dogovoriti učinkovitije mjere za ograničavanje emisija. No, s obzirom na dosad viđenu dinamiku, jedno je jasno: planet više ne diše punim plućima.