Raste popularnost 'turizma katastrofa'

Ljubitelji vulkana nakon najnovije erupcije ponovno hrle na Island jer lovce na lavu uzbuđuje uspon na vrh vulkana, šetnja oko kratera i miris sumpora u zraku. No, ljudi danas preuzimaju sve veće rizike, ponekad i samo radi dobre snimke.

Dok je užarena rijeka lave iz vulkana koji je u prosincu prošle godine eruptirao na Islandu opadala, nisu svi zbog toga bili sretni. Čim je vidjela snimku erupcije, stomatologinja Hazel Lane iz Londona rezervirala je kartu za Reykjavik, nadajući se kako će svjedočiti spektakularnim scenama izljeva lave.

Posjetila je Island mjesec prije, međutim bilo je prerano. Iako su vlasti do tada već evakuirale gotovo 4000 stanovnika obližnjeg grada Grindavik, prošli su tjedni prije no što je vulkan – smješten oko 40 km jugozapadno od Reykjavika – 18. prosinca eruptirao.

Njena je želja bila otići na jedan dan kako bi preletjela vulkansku erupciju. Stigla je 22. prosinca i otkrila da se rijeka lave već smanjila te je zbog prestanka vulkanske aktivnosti doživjela razočaranje.

Lane nije morala dugo čekati sljedeću erupciju. Island se, naime, može pohvaliti s više od 30 aktivnih vulkana. To ovaj otok čini glavnom destinacijom vulkanskog turizma – niše koja svake godine privlači tisuće tražitelja uzbuđenja.

Smanjena aktivnost vulkana u blizini Grindavika, kako je prenio Reuters, utišala je brige o ponavljanju putničkog kaosa uzrokovanog pepelom zbog velike erupcije vulkana Eyjafjallajökull 2010. No za lokalne turističke agencije, to je bila propuštena prilika.

Troll Expeditions – tvrtka koja nudi izlete do islandskih ledenih špilja, ledenjaka, geotermalnih bazena te na vulkan – navodi da su, zbog potresa koji su prethodili, prije erupcije Grindavika turističke rezervacije za Island pale. Ali sama erupcija brzo je vratila interes za putovanjima.

Lovci na lavu

Takozvane ‘‘turističke erupcije” u kojima se moguće prilično približiti krateru i svjedočiti protoku lave, izvrsne su za privlačenje posjetitelja. Za posvećene lovce na lavu nema ništa bolje od napornog uspona na vrh vulkana, šetnje oko kratera i mirisa sumpora u zraku.

Često se erupcije mogu predvidjeti unaprijed, ostavljajući dovoljno vremena za upozorenja i evakuacije. U nekim drugim slučajevima turisti su, međutim, platili životom.

Početkom prosinca prošle godine eruptirao je indonezijski vulkan Merapi usmrtivši penjače koji su poginuli nedaleko kratera. Merapi je jedan od najaktivnijih vulkana na otoku Sumatra, a prethodno je eruptirao u siječnju i veljači 2023.

Indonezija, koja se prostire na takozvanom ”Vatrenom prstenu” oko ruba Tihog oceana, dom je više od sto aktivnih vulkana.

Bijeli otok na Novom Zelandu, koji je poznat i pod maorskim imenom Whakaari, zatvoren je od katastrofe 2019. kada je vulkanska erupcija usmrtila 22 osobe, uglavnom turista. Prije je redovito primao posjetitelje iako erupcije nisu bile neuobičajene. Unatoč takvim incidentima, posjećivanje vulkana ostaje popularno.

Ljudi se žele maksimalno približiti kako bi što bolje vidjeli te često ne shvaćaju koliko je to opasno. Međutim, dio privlačnosti vulkana upravo je njegova nepredvidivost, ali opreza mora biti.

Mnoge nesreće koje su se dogodile bile su posljedica nedostatka informacija, loše pripreme ili pretjeranog preuzimanja rizika. Oslanjanje na savjete lokalnih vlasti, vulkanske zajednice i na iskusne vodiče, moglo bi ublažiti posljedice kada nešto krene po zlu.

Vulkanske ture

Trenutno postoji više od 1500 aktivnih vulkana u više od 80 država diljem svijeta, a oko 60 ih svake godine eruptira. Lovci na lavu mogu pratiti informacije o najnovijim erupcijama na web stranici Global Volcanism Program koju je postavio Prirodoslovni muzej Smithsonian.

Vulkanske ture redovito se pojavljuju u turističkim aranžmanima, marketinškim kampanjama turističkih zajednica i itinererima brodova za krstarenje.

Fagradalsfjall je bio prvi aktivni vulkan na islandskom poluotoku Reykjanes u zadnjih osam stoljeća. U ožujku 2021. godine u tlu se pojavila pukotina duga 180 metara i lava je počela izlaziti iz dva kratera. Aktivnosti u tom području su otad prestale.

Vulkanske eksplozije obično signaliziraju evakuaciju, ali Fagradalsfjall je proglašen “turističkom erupcijom” sigurnom za javnost. Udaljen manje od sat vremena vožnje od međunarodne zračne luke Keflavik, prema podacima koje je prikupila Islandska turistička zajednica, do danas je privukao oko 700.000 turista.

Kako izgleda razgled? Helikopteri lete iznad rijeka rastaljene magme, a nakon što padne mrak, planinari s plinskim maskama poredaju se po padinama brda. Stoga ne iznenađuje da su znakovi prije lanjskog Božića koji su ukazivali na erupciju uzrokovali poveliko uzbuđenje kod ljubitelja vulkana.

Čak i kad je Fagradalsfjall bio otvoren za posjetitelje, postojala je zabrinutost zbog sigurnosti solo putnika koji nisu poštovali pravila i smjernice određene od strane vlasti.

Snimke koje su kružile društvenim mrežama pokazivale su promatrače kako se gotovo pa kupaju u kiši vrućeg kamenja. Ljudi su dronovima nadlijetali otvore iz kojih je izbijala lava kako bi napravili odlične snimke za društvene mreže.

Fatalna privlačnost

Tanka granica između strasti i ludila istražena je u dokumentarnom filmu National Geographica “Fire of Love”, priči o francuskom bračnom paru vulkanologa Katii i Mauriceu Krafftu koji su svoje živote posvetili boljem razumijevanju vulkana te su imali neobične snove o vožnji kajakom duž toka lave. Nisu svi tako ekstremni, ali mnogi dijele fascinaciju snagom prirode.

Direktorica marketinga turoperatora Discover The World koji nudi “vulkansku telefonsku liniju” koja obavještava goste o mogućim putovanjima za vrijeme erupcija, Georgina Hancock, smatra kako su vulkani “priroda u svom najčišćem i najsirovijem obliku”.

Jedan od najviših aktivnih vulkana u Europi je Etna koja posjetitelje mami svojom “magnetskom snagom” ističe Alberto Ciarallo, osnivač tvrtke Cognoscenti Travel specijalizirane za putovanja na Siciliju. On smatra da vulkani vraćaju putnike u pretpovijesno doba, a njihova energija je izuzetno privlačna.

Njegovi itinereri kreću se od pješačenja s vulkanologom do obilaska šumovitog podnožja e-biciklom. Ciarallo radi sa stručnim vodičima i vulkanolozima koji su obučeni čitati uvjete na terenu prije planiranja bilo kakvog izleta.

Izvede li se pravilno, odgovorni vulkanski turizam može biti mnogo sigurniji od mnogih drugih avantura na otvorenom.

Organizirani obilazak nedvojbeno je najsigurniji način promatranja i uživanja u vulkanskom događaju uživo. Discover the World inzistira na tome da njihovi klijenti posjećuju lokacije samo s kvalificiranim vodičem. Također je malo vjerojatno da će ponuditi putovanja do najnovije erupcije.

Nove erupcije na Islandu

Nedavno se na islandskom poluotoku Reykjanes otvorila nova pukotina od tri kilometra, a lava je stigla do turističke atrakcije Plava laguna. Erupcija je počela 20. studenog malo poslije 23 sata uz slabo prethodno upozorenje.

Procjenjuje se da je vulkanska aktivnost znatno manja od posljednje erupcije u kolovozu, navodi Met Office.

Posjetitelji su evakuirani iz termalnog lječilišta Plava laguna. Unatoč tome što leži samo 20 km sjeverno od mjesta erupcije, međunarodna zračna luka Keflavik – glavna islandska međunarodna zračna luka – ostala je otvorena.

Prije ovogodišnjih erupcija, vulkanski sustav Svartsengi sjeverno od Grindavika bio je u stanju mirovanja oko 780 godina. Vulkan je samo nekoliko kilometara zapadno od Fagradalsfjalla, koji je bio neaktivan 6000 godina prije nego što se aktivirao u ožujku 2021.

Ponovljene vulkanske erupcije u blizini Grindavíka, koji ima populaciju od 3800 ljudi, oštetile su infrastrukturu i imovinu i prisilile mnoge stanovnike da se isele iz grada radi sigurnosti.

Ova zajednica prethodno je evakuirana lani u prosincu nakon niza potresa koji su otvorili velike pukotine u zemlji između grada i Sýlingarfell, planine na sjeveru.

“Ovo nije turistička atrakcija i morate je gledati s velike udaljenosti”, upozorio je Vidir Reynisson, čelnik islandske civilne zaštite i upravljanja hitnim situacijama na nacionalnoj televiziji RUV.

Velika erupcija 2010.

Vulkanske erupcije mogu predstavljati ozbiljnu opasnost za zračna putovanja jer pepeo ispušten u atmosferu može uzrokovati kvar mlaznih motora, oštetiti sustave kontrole leta i smanjiti vidljivost.

Međutim, iz zračne luke Keflavik su ranije priopćili da su navikli na vulkansku aktivnost te kako su dobro pripremljeni nositi se s njom bez potrebe za zatvaranjem. Vlasti i javnost su spremni za takve događaje, navode.

Podsjetimo kako je velika erupcija u travnju 2010. izazvala opsežne poremećaje u zračnom prometu između Europe i Sjeverne Amerike. Četvrt milijarde kubičnih metara vulkanskog pepela izbačenog u zrak dovelo je do otkazivanja više od 100.000 letova u periodu od osam dana.

Vulkan Eyjafjallajokull eruptirao je pod okolnostima koje su pridonijele golemoj veličini oblaka pepela. Ledenjak na vrhu uzrokovao je da otopljena voda brzo ohladi lavu, stvarajući sitne čestice koje je para nastala u erupciji izbacila u zrak. Njih je potom vjetar nosio prema Europi.