Povijesni preokret? Kina prvi put ozbiljno smanjuje oslanjanje na ugljen

Kina, najveći svjetski proizvođač CO2, prvi put nakon duljeg razdoblja pokazuje jasne znakove usporavanja u izgradnji novih termoelektrana na ugljen. Prema analizi Greenpeace East Asia, Peking je u prva tri tromjesečja ove godine odobrio 41,77 gigavata novih kapaciteta na ugljen, značajno manje nego u prethodnim godinama. Ako se trend zadrži, 2025. bi mogla biti druga uzastopna godina pada odobrenih projekata, te ujedno drugo "najčišće" razdoblje po količini novih dozvola još od 2021. godine.

Za organizaciju poput Greenpeacea to je važna prekretnica. Stručnjakinja Gao Yuhe smatra da je "vrhunac emisija u kineskom energetskom sektoru već 2025. na dohvat ruke". Iako službeni državni cilj za to ostaje 2030., kao i obično kod Kine, priča je složenija. Ugljen i dalje ostaje temelj električne mreže, ali i važan industrijski čimbenik, koristi se u kemijskoj industriji te kao zamjena za skupe uvozne naftne derivate.

No dok se politički lideri na klimatskom summitu u Belému nisu uspjeli dogovoriti ni oko okvirnog plana za postupni izlazak iz fosilnih goriva, Kina je ostala suzdržana. Još ranije najavljeni planovi do 2035. ocijenjeni su skromnima, a očekuje se da će dio tereta tranzicije ponovno pasti na provincije koje se i dalje oslanjaju na termoelektrane, od Xinjianga do unutarnje Mongolije.

Upravo tamo se posljednje dvije godine realizira najveći broj novih projekata na ugljen, najčešće uz argumente sigurnosti opskrbe i stabilnosti mreže. Gao, međutim, upozorava da bi te investicije mogle ubrzano izgubiti vrijednost. Razlog je jednostavan, obnovljivi izvori rastu brže nego ikad. Prema podacima kineske Nacionalne energetske administracije, snaga instaliranih solarnih i vjetroelektrana početkom ove godine prvi je put nadmašila ukupni kapacitet termoelektrana na ugljen. Do rujna je Kina imala više od 2200 gigavata obnovljivih izvora, oko 59,1 posto ukupne elektroenergetske instalirane snage.