Plastika skraćuje živote: Zdravstveni teret usporediv s hepatitisom B

Plastika se najčešće doživljava kao ekološki problem, no nova znanstvena analiza pokazuje da njezin utjecaj na ljudsko zdravlje doseže razmjere velikih globalnih bolesti. Kada se u obzir uzme cijeli životni ciklus plastike, od vađenja nafte i plina, preko proizvodnje i transporta, do spaljivanja i zbrinjavanja otpada, posljedice po zdravlje gotovo su jednake onima koje uzrokuje hepatitis B.

Studija tima predvođenog Megan Deeney sa London School of Hygiene & Tropical Medicine, objavljena u časopisu The Lancet Planetary Health, procjenjuje da je globalno već 2016. godine oko 2,1 milijun izgubljenih godina života bilo povezano s emisijama iz plastike. Ako se postojeći trendovi nastave, do 2040. taj bi se broj mogao povećati na oko 4,5 milijuna. To u prosjeku znači oko pet sati izgubljenog života za svaku osobu na planetu. 

Najveći dio štete ne nastaje zbog mikroplastike u hrani ili krvi, već puno ranije. Tijekom eksploatacije fosilnih goriva oslobađaju se otrovne tvari i staklenički plinovi, u rafinerijama i kemijskim postrojenjima nastaju fine čestice i kancerogene tvari, a dodatni zagađivači dolaze iz transporta, otvorenog spaljivanja otpada i energetski intenzivnih oblika recikliranja. Sve to povećava rizik od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti, različitih oblika raka te razvojnih poremećaja kod djece.

U usporedbi s drugim globalnim zdravstvenim opterećenjima, plastika još uvijek uzrokuje manje izgubljenih godina nego ukupno onečišćenje zraka ili malarija, ali je već sada usporediva s hepatitisom B ili izloženošću azbestu na radnom mjestu. Posebno zabrinjava podatak da plastika čini oko 4,5 posto globalnih antropogenih emisija stakleničkih plinova, više nego sav svjetski zračni promet zajedno.

Autori studije upozoravaju da su njihovi izračuni vjerojatno konzervativni. U analizu nisu uključeni učinci mikro- i nanoplastike niti izravni zdravstveni rizici povezani s korištenjem plastičnih proizvoda, ponajprije zbog nedostatka pouzdanih podataka. Stvarna šteta mogla bi biti i veća.

Istodobno, znanstvenici naglašavaju da plastika ima i neupitne zdravstvene koristi, osobito u medicini i higijeni hrane. Upravo zato poruka studije nije jednostavno odbacivanje plastike, već upozorenje da bez ozbiljnih promjena u proizvodnji, uporabi i zbrinjavanju, njezin skriveni zdravstveni trošak postaje problem razmjera koji se više ne može ignorirati.