Plastika od hrane i pića najčešći je otpad na svjetskim obalama

Plastični omoti hrane, boce, čepovi i poklopci najčešći su otpad koji se nalazi na svjetskim obalama, pokazuje nova globalna analiza objavljena u časopisu One Earth. Istraživači su pregledali podatke iz više od 5300 terenskih pregleda obalnog otpada, prikupljenih iz 355 postojećih studija, i dobili dosad najširu sliku o tome što se najčešće gomila na morskim i oceanskim obalama. Rezultat nije posebno iznenađujući, ali je vrlo neugodan. Najviše problema ne stvaraju rijetki industrijski predmeti, nego svakodnevna ambalaža koju ljudi koriste i neodgovorno odbacuju čim posluži svojoj svrsi.

Analiza je obuhvatila podatke iz 94 države, a istraživači su na temelju dostupnih uzoraka procijenili stanje za još 18 zemalja. Plastika povezana s hranom i pićem pojavila se u obalnom otpadu u 93 posto analiziranih država, što je čini daleko najraširenijom kategorijom. Plastične vrećice zabilježene su u 39 posto zemalja, a opušci u 38 posto. Iako se vrste otpada razlikuju po regijama, glavni obrazac ostaje isti: obale najviše zatrpava ambalaža za jednokratnu upotrebu.

Richard Thompson, osnivač međunarodne jedinice za istraživanje morskog otpada na Sveučilištu Plymouth, istaknuo je da je riječ upravo o predmetima koje koristimo svakodnevno. Posebno ga je iznenadilo koliko se isti uzorak ponavlja na obalama svih sedam kontinenata, čak i u državama s relativno razvijenim sustavima gospodarenja otpadom. To pokazuje da problem nije samo u zemljama bez infrastrukture, nego i u modelu potrošnje koji plastiku tretira kao nešto što se može proizvesti, iskoristiti i odbaciti gotovo bez posljedica.

Studija je otkrila i regionalne razlike. Plastične vrećice posebno su česte u Aziji, no zanimljivo je da sama zabrana vrećica ne jamči automatski manje otpada. Ako se propisi slabo provode ili ako zemlja uvozi otpad iz drugih država, zabrane ostaju samo djelomično učinkovite. Autori također napominju da analiza nije uključila mikroplastiku ni neprepoznatljive komade plastike, iako oni često nastaju raspadanjem većih predmeta poput boca, vrećica i ambalaže.

Nalazi dolaze u trenutku kada su međunarodni pregovori o globalnom sporazumu protiv plastičnog onečišćenja u ozbiljnom zastoju. Sljedeći krug razgovora mogao bi biti održan tek krajem 2026. ili tijekom 2027. godine, dok se količina otpada na obalama i dalje gomila. Znanstvenici zato upozoravaju da se problem neće riješiti samo čišćenjem plaža. Potrebno je smanjiti nepotrebnu jednokratnu plastiku, bolje provoditi propise i poticati ambalažu koja se može ponovno puniti ili višekratno koristiti.

Tamara Galloway, profesorica ekotoksikologije sa Sveučilišta Exeter, koja nije sudjelovala u istraživanju, upozorila je da današnji gospodarski model plastiku prečesto tretira kao bezvrijednu nakon prve upotrebe. A zapravo je riječ o materijalu koji ima vrijednost, samo se ta vrijednost masovno gubi bacanjem.