Plastični otpad mogao bi se smanjiti za više od 90 posto u četiri koraka

Plastični otpad može se pravilno reciklirati ili spaliti, ali često jednostavno završi u okolišu ili u hrpama otpada. Istraživačka skupina sa Sveučilišta Berkeley u SAD-u sada ima dobru vijest: samo četiri velike mjere mogle bi smanjiti ovaj nepravilno odloženi plastični otpad za 91 posto.

Znanstvenici su objavili svoje ideje neposredno prije planirane završne runde pregovora o globalnom UN-ovom sporazumu o plastici koji ima za cilj zaustaviti sve veće onečišćenje plastikom u morima i na kopnu. Na pregovorima koji se održavaju u južnokorejskom Busanu krajem studenog raspravljat će se o osam instrumenata. Samo četiri od njih bila bi dovoljna za drastično smanjenje nerecikliranog plastičnog otpada, piše istraživački tim predvođen Samuelom Pottingerom u časopisu “Science”. Emisije stakleničkih plinova iz proizvodnje plastike također bi se mogle smanjiti za trećinu.

Simulacije znanstvenika, koje su provedene uz pomoć umjetne inteligencije, također pokazuju da bi se količina plastičnog otpada, ako se ne poduzmu nikakve mjere za borbu protiv plastičnog otpada, mogla gotovo udvostručiti do 2050. godine. 

Oko osam milijuna tona makroplastike i dodatnih 1,5 milijuna tona mikroplastike svake godine završi u oceanima. Plastika se danas nalazi u najudaljenijim polarnim područjima i visokim planinama, u svim predjelima i u dubinama mora, u želucu i mišićnom tkivu ljudi i životinja. 

Znanstvenici su za svoju analizu podijelili svijet u četiri regije: Sjevernu Ameriku (Kanada, SAD, Meksiko), EU 30 (Europska unija plus Velika Britanija, Švicarska i Norveška), Kinu i ostatak svijeta. Što se tiče godišnje potrošnje po stanovniku, Sjeverna Amerika sa 195 kilograma i EU 30 sa 187 kilograma bili su ispred Kine sa 138 kilograma i ostatka svijeta sa samo 29 kilograma. Prognoze za regije bile su vrlo različite. Istraživači očekuju preokret trenda prema nižoj potrošnji plastike uskoro u EU 30 i oko 2030. u Kini. Međutim, u Sjevernoj Americi i ostatku svijeta potrošnja bi mogla nastaviti rasti do 2050. godine. Prema studiji, globalna potrošnja plastike iznosila je ukupno 547 milijuna tona u 2020. – od čega je samo 14 posto reciklirano. A brojke i dalje rastu. Do 2050. ukupna potrošnja plastike mogla bi iznositi 749 milijuna tona. 

Znanstvenici su potom testirali u kojoj bi mjeri mjere o kojima se raspravljalo promijenile ovaj scenarij. Došli su do zaključka da bi najveći učinak imalo uvođenje kvote recikliranja od 40 posto. Također bi bilo važno ograničiti proizvodnju nove plastike na vrijednost iz 2020. godine, kao i uvesti visoki porez na ambalažu te uložiti 50 milijardi američkih dolara u svijetu u gospodarenje otpadom. 

Autori studije polažu nade u planirani sporazum o plastici. “Jedno od najuzbudljivijih otkrića ovog istraživanja jest da je ovim ugovorom zapravo moguće gotovo stati na kraj plastičnom onečišćenju”, objašnjava Douglas McCauley. "Oprezno sam optimističan, ali ne možemo protratiti ovu jedinstvenu priliku", dodao je.