Otapanje ledenjaka može pokrenuti lanac snažnih erupcija

Klimatska kriza ne otapa samo ledenjake i ledene kape, mogla bi, pokazuju nova istraživanja, probuditi uspavane vulkane. Studija provedena u Čileu ukazuje na to da topljenje leda oslobađa pritisak na podzemne komore s magmom, čime se povećava vjerojatnost i jačina vulkanskih erupcija.

Ova pojava dosad je najbolje dokumentirana na Islandu, gdje se zbog povlačenja ledenjaka zabilježio porast erupcija. No novo istraživanje, predstavljeno na međunarodnoj geokemijskoj konferenciji u Pragu, prvi je konkretan dokaz da se slični procesi događaju i na kontinentima, primjerice, u andskom području Čilea, gdje je analiziran vulkan Mocho-Choshuenco.

Znanstvenici su radioizotopnim metodama datirali vulkanske stijene nastale prije, tijekom i nakon posljednjeg ledenog doba. U razdoblju kada je područje bilo prekriveno 1500 metara debelim ledenim pokrovom, erupcija je bilo malo, a magma se postupno gomilala ispod površine. No kad se led otopio, tlak je naglo pao, plinovi u magmi su se proširili – i uslijedile su eksplozivne erupcije.

“Vidjeli smo da se nakon povlačenja leda vulkan ne samo aktivirao, već je magma postala eksplozivnija”, rekao je voditelj istraživanja Pablo Moreno-Yaeger. Razlog je topljenje okolnog stijenja tijekom razdoblja "tišine", što je magmu učinilo viskoznijom i nestabilnijom.

Posebno zabrinjava zapadna Antarktika, gdje se ispod ledenog pokrova nalazi više od 100 vulkana. Kako se led povlači, isti se procesi mogu očekivati i tamo. Znanstvenici upozoravaju da bi u kombinaciji s očekivanim porastom ekstremnih oborina to moglo stvoriti opasnu povratnu spregu: više erupcija, više stakleničkih plinova, i dodatno zagrijavanje planeta.

Iako erupcije kratkoročno mogu ohladiti Zemlju zbog čestica koje reflektiraju sunčevu svjetlost, dugoročno one ispuštaju CO2 i metan, što dodatno pogoršava klimatske promjene.