Objašnjavamo: Zašto prijeti 'skraćeno radno vrijeme' i stop u proizvodnji za Volkswagen

Njemačka automobilska industrija, stup europskog gospodarstva, nalazi se na rubu nove, duboke krize. Najveći proizvođač automobila, Volkswagen, priprema se zaustaviti proizvodnju svojih ključnih modela, uključujući legendarni Golf i popularni Tiguan, već od sljedećeg tjedna. Uzrok nije slaba potražnja, već eskalacija geopolitičkog spora oko poluvodiča koji prijeti prekidom ključnih lanaca opskrbe i slanjem desetaka tisuća radnika na skraćeno radno vrijeme, poznatije kao "Kurzarbeit".

Geopolitički spor u srcu krize

Okidač za kaos bio je potez nizozemske vlade koja je 30. rujna, navodno pod pritiskom američke administracije, preuzela kontrolu nad tvrtkom Nexperia. Iako sa sjedištem u Nizozemskoj, Nexperia je podružnica kineske tehnološke grupe Wingtech, a nizozemske vlasti kao razlog su navele "rizik za nacionalnu i europsku gospodarsku sigurnost" te zabrinutost zbog mogućeg prijenosa osjetljive tehnologije u Kinu.

Odgovor Pekinga bio je brz i oštar. Kineska vlada uvela je izvozna ograničenja na komponente koje se obrađuju u Kini, a koje sadrže Nexperijine čipove. Budući da se, unatoč proizvodnji u Europi (Nexperia ima veliku tvornicu u Hamburgu), čipovi šalju u Kinu na daljnju obradu prije izvoza na globalna tržišta, ovaj je potez efektivno blokirao isporuku oko 80 posto Nexperijinih krajnjih proizvoda.

Nexperia nije proizvođač vrhunskih, skupih čipova poput onih za umjetnu inteligenciju. Umjesto toga, ona je globalni lider u proizvodnji osnovnih, jeftinih poluvodiča – takozvane "kokošje hrane" industrije – koji su neophodni za rad gotovo svake elektroničke komponente u modernom vozilu, od zaključavanja vrata i senzora do sigurnosnih sustava i rasvjete.

Prijete otkazi?

Volkswagen se našao na prvoj crti udara. Kompanija je već izdala interno upozorenje zaposlenicima o "kratkoročnim poremećajima u proizvodnji" zbog dinamične situacije. Prema informacijama njemačkih medija, obustava proizvodnje Golfa i Tiguana u glavnoj tvornici u Wolfsburgu mogla bi započeti već 29. listopada.

Kako bi izbjegao masovna otpuštanja, Volkswagen je već započeo razgovore s njemačkom Saveznom agencijom za zapošljavanje o uvođenju programa "Kurzarbeit". Ovaj model, koji subvencionira država, omogućuje tvrtkama da smanje radne sate umjesto otpuštanja radnika, pri čemu država pokriva dio razlike u plaći. U početku bi mjera mogla zahvatiti nekoliko tisuća zaposlenika, no izvori iz tvrtke upozoravaju da bi se brojka mogla popeti na desetke tisuća ako se kriza nastavi. Ova situacija dolazi u najgorem mogućem trenutku za VW, koji se već bori s padom prodaje na ključnim tržištima i golemim troškovima ulaganja u elektrifikaciju, za što je financijski direktor Arno Antlitz upozorio da će zahtijevati dodatnih 11 milijardi eura likvidnosti.

Domino-efekt prijeti cijeloj Europi

Problem je daleko veći od samog Volkswagena. Njemačko udruženje automobilske industrije (VDA) i Europsko udruženje proizvođača automobila (ACEA) izdali su dramatična upozorenja, navodeći da bi prekid opskrbe Nexperijinim čipovima mogao dovesti do "značajnih ograničenja proizvodnje, pa čak i potpunih zastoja" diljem Europe.

Stručnjaci upozoravaju da za specifične vrste čipova koje proizvodi Nexperia ne postoje lako dostupne alternative. Čak i kad bi se pronašao drugi dobavljač, proces testiranja, certificiranja i prilagodbe proizvodnje traje mjesecima, dok se procjenjuje da će trenutne zalihe potrajati samo nekoliko tjedana. Posebno su ugrožena električna vozila, koja u prosjeku koriste više nego dvostruko više poluvodiča od automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem – oko 1300 čipova u usporedbi sa 600. Nestašica bi tako mogla ozbiljno usporiti europsku zelenu tranziciju.

Njemačka vlada izrazila je duboku zabrinutost i aktivno traži rješenja, no ishod je neizvjestan. Ova kriza bolno je razotkrila ranjivost europske industrije i njezinu ovisnost o globalnim lancima opskrbe u svijetu gdje su mikročipovi postali moćno geopolitičko oružje. Sudbina stotina tisuća radnih mjesta i budućnost ključnog europskog industrijskog sektora sada ovise o ishodu spora koji se vodi daleko od tvorničkih hala.