Nužni dodatni napori kako bi se smanjio otpad u kućanstvima

U Hrvatskoj se, kako su naveli, prema zadnjim službenim podacima godišnje baci preko 286.000 tona hrane, od čega najveći dio otpada nastaje u kućanstvima.

“Iako veseli podatak da se Republika Hrvatska nalazi među državama članicama EU sa najmanje bačene hrane po glavi stanovnika (71 kg), svakako  je potrebno uložiti dodatne napore, i to upravo na smanjenju otpada u kućanstvima”, istaknuli su iz Ministarstva.

Podsjetili su da je u 2023. sklopljen i dobrovoljni sporazum “Zajedno protiv otpada od hrane“, kojeg je potpisalo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te 44 potpisnika, predstavnika proizvođača i prerađivača hrane, trgovine, ugostiteljstva, znanstvene i akademske zajednice, jedinica lokalne i regionalne samouprave, neprofitnih organizacija i inicijativa te udruženja i tvrtki. 

Za smanjenje otpada od hrane, kako su naveli, u okviru Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO) Hrvatskoj je isplaćeno 1,84 milijuna eura bespovratnih sredstava za infrastrukturno opremanje posrednika u lancu doniranja hrane i banki hrane te su dodatno u rujnu sklopljeni novi ugovori u vrijednosti 1,36 milijuna eura.

Sve dosadašnje aktivnosti su dio Plana sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane u RH za razdoblje od 2023. do 2028., čiji je cilj smanjenje otpada od hrane za 30 posto do 2028., ističe se u priopćenju.

Također se navodi kako je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josip Dabro danas sudjelovao na otvorenju izložbe “Hrana nije otpad, i ja mogu utjecati” u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK). Izložba se održava u svrhu podizanja svijesti i veće informiranosti potrošača o važnosti sprječavanja stvaranja velikih količina otpada te potrebe za smanjivanjem otpada u kućanstvima. 

Dabro je među ostalim kazao kako je u 2023. godini donirano oko 1.800 tona hrane, što je porast od 19 posto u odnosu na prethodnu godinu.

“Na svakome od nas je dio odgovornosti da spriječimo i smanjimo nepotrebno bacanje hrane”, rekao je Dabro te dodao kako se samo zajedničkim djelovanjem i razmjenom znanja i iskustava mogu napraviti značajni iskoraci. Kazao je kako vjeruje da će budućnost pokazati kako su upravo mlađe generacije nositelji ekološke svijesti i budućnosti Hrvatske.