Novo rješenje za plastiku u morima: promjena vrijednosti važnija od čišćenja obala

Svake godine milijuni tona plastike završe u oceanima, a količine nezaustavljivo rastu. Norveški istraživači s Tehnološkog sveučilišta NTNU pokušavaju pronaći rješenje koje ne bi samo čistilo posljedice, nego uklonilo uzrok, način na koji društvo proizvodi i koristi plastiku. "Današnje mjere uglavnom se svode na recikliranje i skupljanje otpada, ali rijetko mijenjaju sustav koji stvara plastiku", objašnjava doktorandica Natalya Amirova, koja se bavi psihološkim aspektima ekoloških promjena.

Analizom 52 norveške mjere, od 1980-ih do danas, tim je zaključio da se većina njih oslanja na kratkoročne aktivnosti poput čišćenja plaža, uklanjanja mreža i mikroplastike iz mora ili zamjene plastike biorazgradivim materijalima. Tek su tri inicijative, mreža općina KIMO, vladina strategija kružnog gospodarstva i međunarodni Ocean Panel, pokazale potencijal za dublju transformaciju. Sve tri stavljaju naglasak na proekološke i prosocijalne vrijednosti, u kojima su ljudsko blagostanje i očuvanje okoliša važniji od ekonomskog rasta.

Amirova, međutim, upozorava da te inicijative i dalje pate od istih slabosti: nemaju jasne ciljeve, rokove ni kriterije uspjeha, a često su motivirane "vanjskim vrijednostima", prestižom i profitom, umjesto istinskom brigom za prirodu. "Ako oceane promatramo kao sedmu najveću ekonomiju svijeta, tada ih vrednujemo samo kroz novac. Ali more nije roba, ono je izvor zdravlja i života", kaže Amirova.

Studija objavljena u časopisu PLOS Sustainability and Transformation predlaže novi okvir razmišljanja u kojem bi se uspjeh mjerio stanjem oceana, a ne gospodarskim pokazateljima. Autori ističu važnost "relacijskog ekološkog pristupa", prema kojem su ljudi i priroda međusobno povezani, te poticanje kružnih i "zero waste" inicijativa koje daju prednost lokalnim poduzećima i zajednicama.

Projekt, simbolično nazvan Sweet Spot, polazi od ideje da se promjena mora dogoditi i u glavama potrošača. Kako zaključuje voditeljica projekta, profesorica Siv Marina Flø Grimstad, "ako želimo spriječiti da do 2050. u morima bude više plastike nego ribe, moramo promijeniti vrijednosti koje usmjeravaju naše odluke, od industrije do svakog pojedinca".