Novo rješenje za baterije električnih auta: Uređaj koji obećava punjenje za 10 minuta i do 10 posto veći doseg

Temperatura baterije jedan je od ključnih faktora koji određuju koliko brzo električni automobil može puniti i koliki mu je realni doseg. Proizvođači godinama razvijaju kompleksne sustave grijanja i hlađenja, no britanski startup Hydrohertz vjeruje da ima jednostavnije, učinkovitije i jeftinije rješenje - Dectravalve, kompaktan ventil koji bi mogao postati jedan od najvećih tehnoloških skokova u industriji električnih auta. 

Za razliku od klasičnih sustava u kojima rashladni kanali prolaze ispod ili iznad modula, Dectravalve koristi jedan ulaz rashladnog sredstva, a zatim ga usmjerava u četiri potpuno neovisne zone, bez međusobnog preljevanja. Time se omogućuje precizno hlađenje ili grijanje točno onih dijelova baterije koji to u danom trenutku trebaju, bez nepotrebnog trošenja energije i bez pojave termalnih "vrućih točaka".

Neovisna testiranja proveo je Warwick Manufacturing Group (WMG) na 100 kWh LFP bateriji, a rezultati su bili izuzetno uvjerljivi. Najtoplija ćelija pri brzom punjenju nije prešla 44,5 stupnjeva Celzija, dok je temperaturna razlika unutar paketa iznosila tek 2,6 stupnjeva. U klasičnim baterijama, maksimalne temperature mogu ići i do 56 stupnjeva, što prisiljava elektroniku da ograniči snagu punjenja.

Hydrohertz tvrdi da upravo tu leži najveća prednost njihova rješenja. Punjenje se u testu skratilo za do 68 posto, što u prijevodu znači oko deset minuta punjenja umjesto uobičajenih trideset. Ujednačena temperatura znači i manju potrošnju energije za grijanje i hlađenje u vožnji, pa startup navodi da se doseg može povećati do deset posto. Manje termalnog stresa dugoročno znači i sporiju degradaciju baterije.

Tehnički direktor Martyn Talbot naglašava da njihova tehnologija sprječava takozvani termalni domino efekt: jedan pregrijani blok više ne povlači cijeli paket u zonu pregrijavanja. Svaki dio baterije dobiva točno onoliko regulacije koliko mu treba, bez kompromisa i gubitaka.

Hydrohertzov tim predvode ljudi s ozbiljnim referencama. Talbot ima gotovo dvadeset godina iskustva u industriji, dok je novi šef Paul Arkesden ranije bio na vrhu inženjerskih odjela u Singer Vehicle Designu i McLarenu, gdje je nadzirao razvoj pogonskog sklopa modela P1.

Hoće li proizvođači automobila zaista usvojiti ovakav sustav, ostaje otvoreno pitanje. Integracija nije trivijalna, a proizvođači su oprezni prema tuđim tehnologijama koje zadiru u srce pogonskog sustava. No ako se sjetimo scenarija poput preuzimanja Yasa Motorsa od Mercedesa, jasno je da kvalitetna inovacija uvijek pronađe put do serijske proizvodnje.