Novi život sirovina: Pretvaraju biološki otpad u vrijedan resurs

Središnja Makedonija, sjeverna regija kontinentalne Grčke, važan je proizvođač hrane. Ostvaruje četvrtinu poljoprivredne proizvodnje te zemlje i izvor je većine grčkih maslina, breskvi, vina i mliječnih proizvoda. Ali ta proizvodnja rezultira i velikim količinama poljoprivrednog otpada. 

Istraživači koje financira EU sada istražuju kako bi se i u kojim uvjetima taj otpad mogao reciklirati i ponovno upotrijebiti za razvoj brojnih korisnih bioloških proizvoda, uključujući gnojiva, agrokemikalije pa čak i nutritivne dodatke. 

Put ka biogospodarstvu

Španjolski inženjer okoliša Pedro Villanueva Rey koordinira tim istraživača iz Francuske, Njemačke, Grčke, Italije, Španjolske, Švedske i Ujedinjene Kraljevine koji nastoji različite tokove biološkog otpada diljem Europe pretvoriti u nove i poželjne resurse.

„Uvođenje tih sekundarnih sirovina u opskrbni lanac moglo bi potaknuti prijelaz na biogospodarstvo”, rekao je Villanueva Rey.

On je glavni voditelj projekta u centru Cetaqua, organizaciji za istraživanje tehnologije vode u Santiagu de Composteli u Španjolskoj.  Međutim, da bi se to postiglo, industriji i potrošačima bit će potrebna jamstva da je biološki otpad siguran i prikladan za ponovnu upotrebu. Iako se danas mnogo kućnog otpada sortira i reciklira, neželjeni biološki nusproizvodi industrijskih i poljoprivrednih procesa i dalje se naširoko odbacuju. Postavlja se i pitanje kako se riješiti takvog otpada. Jedna od prepreka ponovnoj upotrebi potreba je za kontrolom kvalitete i certifikacijom.

Zahvaljujući financiranju EU-a istraživački tim ujedinjuje svoju stručnost u okviru trogodišnjeg zajedničkog projekta naziva BIORECER. Istraživači prate i procjenjuju potencijal šire ponovne upotrebe biološkog otpada kao zamjene za materijale dobivene iz fosilnih goriva poput nafte, ugljena i prirodnog plina. 

Uz to traže načine na koje mogu osigurati dosljednost i sigurnost različitih potencijalnih sirovina biološkog otpada.

Upotreba novih potencijalnih resursa

U Grčkoj istraživači istražuju mogućnosti ponovne uporabe biološkog otpada iz izvora kao što su rezidba drvenih usjeva, ostatci od prerade maslina i grožđa ili ostatci biljnog otpada od žitarica. Tri dodatne mogućnosti ponovne upotrebe biološkog otpada razmatraju se u Španjolskoj, Italiji i Švedskoj. 

U Galiciji u Španjolskoj, važnom ribarskom središtu EU-a, razmatraju mogućnosti ponovne upotrebe golemih količina ribljeg otpada i vode za kuhanje koje proizvodi industrija konzerviranja ribe. Tim projekta BIORECER usko će surađivati s galicijskim biološkim tvrtkama u razvoju vrijednosnih lanaca za potencijalne proizvode iz tih izvora otpada, kao i iz algi i komunalnih otpadnih voda.

Istraživanja u talijanskoj regiji Lombardiji više će se usredotočiti na urbani biološki otpad, uglavnom iz kanalizacije i organskog komunalnog otpada, kao i na otpad od hrane velikih tvrtki. Potencijalni proizvodi koji bi se mogli dobiti iz tih sirovina uključuju biološke kemikalije i gnojiva.

U međuvremenu, u regiji Vӓsternorrland u sjeveroistočnoj Švedskoj industrijsko šumarstvo, koje predstavlja oko 10 do 12% švedske industrije u smislu zapošljavanja i prodaje, proizvodi velike količine onoga što Šveđani nazivaju grot (otpad koji se sastoji od grana, korijena i vršaka stabala), piljevine, kore i mulja. 

Istraživači ispituju mogu li zelene kemikalije i materijali sadržavati materijale dobivene iz tog otpada.

Razvoj tržišta

Cilj je ponovnu upotrebu dobivenih recikliranih materijala učiniti isplativom za tvrtke. Pritom bi svi mogli biti na dobitku jer biološki otpad dobiva novi život, a istovremeno se smanjuje upotreba neobnovljivih resursa i ukupna količina otpada.

„To bi mogla biti polazna točka za razvoj pravog tržišta povezanog sa svim tim proizvodima”, rekao je Villanueva Rey.

Kao dio tih napora, tim ima za cilj razviti smjernice za poboljšanje certifikacijskih programa bioloških proizvoda. Jedan od kriterija njihov je utjecaj na okoliš tijekom životnog vijeka, pri čemu se uzimaju u obzir čimbenici poput emisija ugljika, prisutnosti toksičnih spojeva, transporta i skladištenja.

Vjeruju da bi bolja certifikacija mogla povećati razinu prihvaćanja industrije i društva, što bi dovelo do upotrebe recikliranog biološkog otpada u širem rasponu proizvoda.

Tim je u svrhu istraživanja ispitao različite postojeće certifikacijske programe. Među njima je i certifikacija ISCC PLUS, koja ima globalno primjenjiv sustav dobrovoljne certifikacije za biogospodarstvo. To se uglavnom odnosi na alternativne sirovine kao što su biomasa (npr. celuloza i poljoprivredni ostatci) i otpadne materijale kao što su rabljeno ulje za kuhanje, životinjske masti i kruti komunalni otpad.

Istraživači su također razmotrili certifikacijske programe poput onih Vijeća za upravljanje šumama i programa Roundtable on Sustainable Biomaterials.

Pečat odobrenja

Tim projekta BIORECER ima za cilj razviti sveobuhvatan okvir za nadopunu i jačanje postojećih certifikacijskih programa za biološke kemikalije i biološke materijale uz postojeće programe koji su uglavnom usmjereni na sektor energije, prehrane i stočne hrane. 

Lucía González Monjardin, voditeljica projekta u organizaciji Cetaqua, pomaže prepoznati nedostatke.

„Primjerice, ako rabite otapalo za proizvodnju bioplastike, možda ne postoji certifikacijski program koja bi potvrdio da je otapalo biološki proizvod”, rekla je. „Ako ga dodate, jamčite ljudima koji rabe te sirovine da je proizvod u skladu s propisima i da postiže iste rezultate kao i konvencionalne opcije.”

Njihov je cilj pomoći proizvođačima, trgovcima i potrošačima u praćenju održivosti bioloških resursa te poboljšati vezu i suradnju između organizacija koje provode certifikacijske programe i tvrtki koje žele certificirati svoje proizvode.

Dodatna vrijednost

U Grčkoj je studija slučaja BIORECER u ključnoj fazi u kojoj se podatci iz stvarnog života objedinjuju s nalazima istraživača o kriterijima održivosti sirovina. 

„Želimo moći pružiti preporuke temeljene na podatcima za održivu upotrebu tih bioloških resursa”, rekao je dr. Sotiris Patsios, kemijski inženjer i postdoktorand na Institutu za kemijske procese i energetske resurse pri Centru za istraživanje i tehnologiju Hellas (CERTH) u Solunu u Grčkoj, koji provodi studiju slučaja.

Jedan je od ciljeva pomoći poljoprivrednicima da povećaju ekonomsku vrijednost svoje djelatnosti poticanjem više cirkularne biološke upotrebe, gdje se materijali koji se tradicionalno smatraju otpadom iznova rabe, i dalje rabe ili recikliraju u petlji bez izlaska iz okvira gospodarstva.

„Na primjer, poljoprivrednici mogu spaljivati otpad koji nastaje iz aktivnosti kao što je rezidba ili ga upotrijebiti za gospodarske aktivnosti manje vrijednosti poput proizvodnje bioplina ili bioloških gnojiva”, rekao je Patsios. „Želimo razviti vrijednosne lance veće ekonomske vrijednosti, primjerice za širi raspon biomaterijala i bioloških kemikalija.”

Jedan je od primjera proizvodnja drvenih građevinskih proizvoda poput iverice izrađene od kompozitnih biomaterijala.

Smjernice temeljene na podatcima

Međutim, prikupljanje pouzdanih podataka može biti izazovno. Time se bavi dr. George Banias, voditelj istraživanja na Institutu za biogospodarstvo i agrotehnologiju na CERTH-u.

„Da bi se olakšao prijelaz s linearnog gospodarstva koje iza sebe ostavlja mnogo otpada na kružno gospodarstvo s biološkom osnovom, ključno je popuniti neke od tih praznina u podatcima”, rekao je. Banias smatra da je razvoj sustava praćenja i sljedivosti nužan za sakupljanje pouzdanih podataka. 

Ako suradnja s projektom BIORECER to može postići, pomoći će i u borbi protiv obmanjujućih ekoloških taktika ili lažnog zelenog oglašavanja. Time se podrazumijeva slučajeve u kojima se tvrtke koriste oglašavanjem koje iznosi lažne tvrdnje o okolišu, praksu koju je Europski parlament proglasio nezakonitom. 

„Jedan od opsega projekta ublažavanje je lažnog zelenog oglašavanja, o čemu se vodi velika rasprava u EU-u”, rekao je Banias.

Autor: Gareth Willmer

Istraživanja u ovom članku financira EU-ov program Obzor. Stavovi sugovornika ne odražavaju nužno stavove Europske komisije. 

Više informacija:

BIORECER

Internetska stranica projekta BIORECER

Akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo

​Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.