Norveška je prisiljena pauzirati planove za rudarenje u dubokom moru na Arktiku
- Ekologija - 04.12.2024.
Norveška vlada pauzirala je svoje planove za rudarenje u dubokom moru na Arktiku , nakon pritiska male ljevičarske stranke. Dogovor je postignut nakon što je stranka Socijalističke ljevice (SV) istaknula da neće podržati vladin proračun osim ako ne zaustavi prvi krug dozvola za istraživanje dubokog mora, koje su planirane za prvu polovicu 2025.
"Ovim se zaustavljaju planovi za pokretanje dubokomorskog rudarenja do kraja mandata vlade", rekla je Kirsti Bergstø, čelnica stranke SV.
U siječnju je Norveška postala prva zemlja u svijetu koja je dala zeleno svjetlo za komercijalno dubokomorsko rudarenje, nakon odobrenja parlamenta. Koalicijska vlada priopćila je da će se, iako su licence obustavljene, nastaviti pripremni radovi, uključujući provođenje procjene utjecaja na okoliš i donošenje propisa.
Norveška je planirala dopustiti tvrtkama da se prijave za rudarenje 280.000 četvornih kilometara njegovih voda, površine dvostruko veće od jadranskog mora.
“Nakon napornog rada aktivista, ekologa, znanstvenika i ribara, osigurali smo povijesnu pobjedu za zaštitu oceana, jer je zaustavljen proces pokretanja dubokomorskog rudarstva u Norveškoj ,” rekao je Haldis Tjeldflaat Helle, aktivist za dubokomorsko rudarstvo u Greenpeace Nordic.
Norvešku je zbog poteza da otvori morsko dno za rudarstvo tužila i jedna od najvećih svjetskih ekoloških grupa, WWF. Oni tvrde da moguće posljedice nisu pravilno istražene. Norveška agencija za okoliš, koja savjetuje vladu, također je istaknula da procjena utjecaja an okoliš ne pruža dovoljnu znanstvenu ili pravnu osnovu za dubokomorsko rudarenje.
Planovi su također naišli na međunarodno protivljenje. U veljači je Europski parlament izrazio zabrinutost zbog odluke Norveške i pozvao države članice da podrže moratorij na nju.
Norveška vlada je priopćila da je službena studija pokazala da su na njenom kontinentalnom pojasu pronađene značajne nakupine metala i minerala, u rasponu od bakra do elemenata rijetke zemlje. Tvrdi da su takvi metali potrebni za zeleni prijelaz s fosilnih goriva.