Nije samo Amazonija u problemima: Divovske afričke prašume postaju prijetnja klimi

Afrika je izgubila status zelenih pluća planeta. Nova analiza satelitskih podataka otkriva da od 2010. godine afrički šumski ekosustavi ispuštaju više CO2 nego što ga mogu apsorbirati. Kontinent koji je desetljećima ublažavao globalne emisije danas u klimatskoj bilanci stoji na negativnoj strani.

Istraživači s University of Leicester i partnerskih institucija proučili su jedanaest godina laserskih i radarskih snimki. Od 2007. do 2010. afričke šume upijale su oko 439 milijuna tona ugljika godišnje. Potom je sustav naglo "puknuo". Između 2010. i 2015. godišnje su gubile prosječno 132 milijuna tona, a do 2017. još dodatnih 41 milijun.

Najveći udar pretrpjeli su tropski vlažni kompleksi bazena rijeke Kongo, jedan od najvećih šumskih masiva na svijetu. U državama poput DR Konga, Liberije i Madagaskara golema šumska područja nestala su zbog sječe, širenja poljoprivrede i ilegalne eksploatacije drva. Klimatski stručnjaci upozoravaju da se radi o prekretnici globalne klimatske politike. Kada Afrika prestane kompenzirati emisije ostatka svijeta, ostaje nam samo agresivnije smanjenje vlastitih.

Ključni uzrok je masovna deforestacija, no klimu dodatno opterećuju požari kojima se priprema zemljište za uzgoj. Tropske šume koje su nekad držale ogromne rezerve ugljika sada se ubrzano prorjeđuju, dok istovremeno rast populacije i potražnja za energentima pogoršavaju pritisak.

Klimatske promjene dodatno slabe šumske sustave. Duže suše i rast temperatura povećavaju smrtnost stabala i usporavaju njihovu obnovu. Stručnjaci naglašavaju da rast grmlja u savanama nudi tek djelomično ublažavanje, ni približno dovoljno da se promijeni negativna bilanca.

Procjene govore da afričke šume sadrže oko 59 milijardi tona ugljika, potencijal koji ubrzano nestaje. Ako se trend nastavi, ciljevi Pariškog sporazuma postat će još nedostižniji, a sustavi trgovanja klimatskim kreditima izgubit će važan oslonac.