Naoružavanje NATO saveza povećat će emisije CO2 za skoro 200 milijuna tona godišnje

Nova analiza ukazuje na to da bi planirano ponovno naoružavanje NATO-a moglo povećati godišnje emisije stakleničkih plinova za gotovo 200 milijuna tona, što predstavlja ozbiljnu prijetnju globalnim klimatskim ciljevima. U 2023. godini, svjetska vojna potrošnja dosegnula je rekordnih 2,46 bilijuna dolara, s posebno izraženim porastom u Europi, gdje su članice EU povećale vojnu potrošnju za više od 30 posto između 2021. i 2024. godine .

Istraživači iz Conflict and Environment Observatory (CEOBS) procjenjuju da bi povećanje vojne potrošnje NATO zemalja (isključujući SAD) za dva postotna boda BDP-a moglo rezultirati dodatnim emisijama između 87 i 194 milijuna tona CO2 ekvivalenta godišnje . Ovaj porast emisija usporediv je s godišnjim emisijama zemlje veličine Pakistana.

Vojne aktivnosti su izuzetno intenzivne u pogledu emisija zbog proizvodnje opreme od čelika i aluminija te korištenja fosilnih goriva u operacijama. Unatoč tome, većina vojski nije transparentna u pogledu svojih emisija, što otežava precizno praćenje njihovog utjecaja na klimu .

Osim izravnog utjecaja na emisije, povećanje vojne potrošnje smanjuje dostupna sredstva za klimatske politike. Na primjer, Ujedinjeno Kraljevstvo je financiralo povećanje vojne potrošnje smanjenjem proračuna za inozemnu pomoć, što su slijedile i Belgija, Francuska i Nizozemska .

Ova situacija potkopava povjerenje u međunarodnu suradnju na klimatskim pitanjima, posebno među zemljama Globalnog juga, koje su na konferenciji COP29 istaknule nesrazmjer između rastuće vojne potrošnje razvijenih zemalja i njihovih niskih doprinosa klimatskom financiranju.

Zaključno, istraživači upozoravaju da bi nastavak trenda povećanja vojne potrošnje mogao ozbiljno ugroziti postizanje ciljeva Pariškog sporazuma i održivog razvoja, posebno cilja SDG 13 koji se odnosi na klimatske akcije.