Najveći europski zagađivač do 2035. godine zatvara sve elektrane na ugljen?

U Poljskoj, tradicionalnoj zemlji ugljena, postupno ukidanje korištenja kamenog ugljena i lignita napreduje brzo. Stare, skupe elektrane se povlače iz mreže, a obnovljivi izvori energije brzo rastu. Stručnjaci pozivaju na prestanak korištenja ugljena 2035. godine. Ali vlada premijera Donalda Tuska tek treba donijeti plan za energetsku tranziciju. Strahuje od prosvjeda protiv zatvaranja rudnika ugljena i planira visoke subvencije za ugljen, a uskoro i za prvu nuklearnu elektranu.

Prošlog tjedna iz Katowica, glavnog grada gornjošleske regije ugljena, stigao je jasan signal. Grad se pridružio Powering Past Coal Alliance. alijansi za brzo postupno ukidanje izgaranja ugljena. Gornja Šleska je srce poljske industrije ugljena i čelika više od 100 godina i jedno od najzagađenijih područja u Europi. "Čist zrak je ono što nam je danas najvažnije", rekao je gradonačelnik Katowica Marcin Krupa. Ne postoji alternativa postupnom ukidanju ugljena jer "klimatske promjene napreduju".

Prije 1989. Poljska je gotovo svu svoju električnu energiju i energiju za grijanje dobivala izgaranjem kamenog ugljena i lignita. Još 2015. godine udio ugljena u proizvodnji električne energije bio je veći od 80 posto. Premijer Donald Tusk obećao je tijekom izborne kampanje 2023. predstaviti detaljan plan energetske tranzicije za smanjenje emisija CO2 za 75 posto do 2030. godine. To je ambiciozan cilj jer od 1990. zemlja je smanjila svoje emisije stakleničkih plinova samo za oko 20 posto, dok je EU-27 u cjelini postigla 30,7 posto. Ali ovaj plan Tuskove vlade čeka se više od godinu dana. "Energetska tranzicija trenutno se odvija bez kormilara", kaže Joanna Pandera, predsjednica think tanka Energy Forum, za Table.Briefings. “Promjene u energetskom sektoru nisu rezultat sveobuhvatne vizije dekarbonizacije gospodarstva, već posljedica tržišne utakmice i domišljatosti poduzetnika i građana.” Hitno potrebne promjene u mreži i organizaciji tržišta, za koje je odgovorna država, po njenom mišljenju zaostaju.

Unatoč tome, Poljska je jedna od zemalja koja se trenutno najbrže udaljava od ugljena prema obnovljivim izvorima energije. U 2024. udio ugljena u miksu električne energije pao je na 57,1 posto, dok je udio obnovljivih izvora energije porastao na 29,6 posto. Poljska je proizvela oko 95,5 teravat sati električne energije izgaranjem ugljena, oko pet TWh manje nego godinu dana ranije.

Vlada u Varšavi zna da daljnji rad poljskih termoelektrana i toplana na ugljen polako postaje neekonomičan, jer je većina njih jako stara i neučinkovita te sve češće kvare. Prema izvješću industrije, prosječna starost elektrana na kameni ugljen i lignit u Poljskoj je 37 godina. No, političari imaju problem kada je riječ o postupnom ukidanju ugljena, a to je rudarstvo. U 2012. Poljska je iskopala gotovo 80 milijuna tona kamenog ugljena i gotovo 65 milijuna tona mrkog ugljena. U 2023. proizvodnja kamenog ugljena pala je na 49 milijuna tona. Trend pada nastavlja se brže nego što su predviđale sve vladine prognoze u posljednjem desetljeću. Sve više rudnika kamenog ugljena postaje nerentabilno. U kolovozu 2024. godine troškovi vađenja jedne tone ugljena iznosili su 824 zlota (oko 193 eura), a na svjetskom tržištu se trguje za 110 eura. Ali Tuskova vlada također oklijeva zatvoriti rudnike. Strahuje od štrajkova 75.000 rudara koji su nekoliko puta u povijesti potresli zemlju. Kako bi osigurala radna mjesta i ispunila sve veće zahtjeve za plaćama, Varšava planira ukupno devet milijardi zlota (2,1 milijardu eura) subvencija za rudarstvo ugljena 2025. godine. Međutim, s padom potražnje za kamenim ugljenom, Poljska si ne može priuštiti upravljanje toliko rudnika. Stručnjaci predviđaju da će za pet godina ostati samo nekoliko najučinkovitijih rudnika.

Vijeće za energetsku sigurnost i klimu, koji uključuje nekoliko uglednih ekonomskih i energetskih stručnjaka, poziva Tuskovu vladu da odredi postupno ukidanje izgaranja ugljena za proizvodnju električne energije do 2035. godine.Za budućnost se Tuskova vlada također oslanja na nuklearnu energiju. Prošli tjedan, nakon godina traženja lokacije, odlučila je osigurati više od 60 milijardi zlota (14 milijardi eura) za izgradnju prve nuklearne elektrane u Lubiatowo-Kopalinu na Baltičkom moru. Ugovor je dobio američki konzorcij Westinghouse-Bechtel. Nuklearna elektrana trebala bi biti opremljena s tri reaktora od po 1000 megavata svaki, od kojih bi prvi trebao pustiti u rad 2035. godine, a njime će upravljati državna tvrtka Poljske nuklearne elektrane (Polskie Elektrownie Jądrowe). Poljska želi kasnije izgraditi drugu nuklearnu elektranu, ali lokacija još nije određena. Prema studiji poljskog Ministarstva klime i okoliša, gotovo 90 posto Poljaka podupire izgradnju nuklearnih elektrana, što je najveća podrška nuklearnoj energiji u EU.