Najvažniji klimatski znanstvenik: Čovječanstvo je već promašilo svoj najveći klimatski cilj

Mediji ga vole nazivati ​​"najvažnijim istraživačem za kojeg nitko ne zna", ali riječ Jima Skea ima težinu. Sada je voditelj Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) objasnio u intervjuu: Čovječanstvo je odavno promašilo važan cilj od 1,5 stupnjeva. Ipak, primjećuje napredak.

Čovječanstvo je propustilo priliku ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5 stupnjeva Celzija. Energetski znanstvenik izvukao je ovaj gorak zaključak u intervjuu za britanski list “The Telegraph”. Skea objašnjava: "Samo nekoliko država održalo je svoja obećanja dana na Samitu o klimi u Parizu 2015. i smanjilo emisije stakleničkih plinova. Umjesto toga, emisije CO2 porasle su na novi maksimum: trenutno iznose 60 milijardi tona godišnje."

Stoga je potreban "herojski napor", kaže Skea, da se zagrijavanje održi najmanje ispod dva stupnja do 2100. godine. Predsjedavajući Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), koji je do 2023. godine bio profesor održive energije na Imperial Collegeu u Londonu, predviđa da je svijet na putu prema tri Celzijeva stupnja s trenutnom klimatskom politikom. Kriv je "neuspjeh u učinkovitom ograničavanju emisija CO2". U najgorem slučaju, Zapadna Europa i Velika Britanija morale bi očekivati ​​pet stupnjeva zagrijavanja ako se politika odmah ne promijeni. U Ujedinjenom Kraljevstvu to znači zimu topliju za 4,5 stupnjeva, ljeto toplije za šest stupnjeva, češće poplave, suše i sve veći broj smrtnih slučajeva uzrokovanih vrućinom.

Posljedice daljnjeg nekontroliranog globalnog zatopljenja dramatične su u cijelom svijetu: kombinacija topline i vlage najopasnija je, kaže Skea. U nekim će zemljama biti teško raditi na otvorenom. U nekim dijelovima svijeta to će imati značajan utjecaj na gospodarstvo. Na primjer, dok bi Škotska mogla postati središte proizvodnje vina, ljudi u Poljskoj bi imali poteškoća s uzgojem osnovnih namirnica kao što je krumpir. U Italiji durum pšenica – središnji sastojak tjestenine – više ne bi mogla rasti.

Cijela je Europa osjetljiva na klimatske promjene, ali mediteranska regija posebno je pogođena. Dezertifikacija je već u tijeku u Grčkoj , Portugalu i Turskoj , a  napreduje i u Sjevernoj Africi.

Skea je na čelu organizacije UN-a sa sjedištem u Ženevi, čije istraživanje čini znanstvenu osnovu na kojoj se gradi sva klimatska politika. U intervjuu za Spiegel rekao je da ne vjeruje u “scenarije sudnjeg dana”. "Neće doći kraj svijeta ako se promaši cilj od 1,5 stupnjeva. Međutim, to će biti opasniji svijet", rekao je tom prilikom Skea. 

"Priče o propasti paraliziraju ljude i sprječavaju ih da poduzmu pravu akciju", rekao je Skea. “Uključite se! Nemojte sjediti na sofi i gledati rasprave o klimatskim promjenama. Svatko može učiniti nešto”.

Tehničke mogućnosti i novac postoje, samo ih treba pravilno iskoristiti, kaže Skea. Profesor održive energije smatra da je širenje obnovljivih izvora energije ključno za zamjenu klimatski štetnih elektrana na ugljen i korištenja plina ili nafte u industriji i prometu. 

Njegova upozorenja o neuspjehu u zaustavljanju globalnog zagrijavanja dolaze samo nekoliko tjedana prije nego što će britanski ministar energetike Ed Miliband predvoditi britansko izaslanstvo u Azerbajdžanu, ovogodišnjem domaćinu godišnjih klimatskih razgovora COP-a Ujedinjenih naroda.