Muke po štetnim emisijama… Kako zračni promet učiniti održivijim?

Međutim, nije u pitanju samo CO2, već ukupni klimatski utjecaj zrakoplovstva. Možemo li doskočiti tom problemu?

U vrijeme sve većih zahtjeva za održivijim prijevozom i rastućom osjetljivošću za prava građana, zračni prijevoznici i zračne luke diljem Europe nailaze na brojne prepreke u poslovanju koje ih primoravaju na prilagodbe.

Nije tajna kako je prijevoz zrakoplovima najgori po pitanju zagađenja okoliša, ne samo radi visokih emisija ugljikovog dioksida, već i onečišćenja bukom, zbog čega se ljudi koji žive u blizini zračnih luka sve češće bune. Godine pritužbi i prosvjeda lokalnog stanovništva zbog buke dovele su do toga da lisabonska zračna luka planira zabraniti letove tijekom četiri noćna sata.

Nedavno je član platforme kampanje ”Aerodrom van, Lisabon naprijed” (Aeroporto fora, Lisboa melhora) Sergio Morais, za portal Portugal Resident izjavio da je na ovom području bukom zrakoplova pogođeno između 300.000 i 380.000 ljudi te poručio kako svi oni imaju pravo na odmor i kvalitetniji život.

Tijekom prosvjeda održanih u studenom ispred zračne luke Humberto Delgado, istaknuto je kako su studije otkrile da se svaki tjedan odvija oko 160 noćnih letova, što nije sukladno pravilima. Vlasti su već nametnule ograničenje broja noćnih letova na 92 tjedno, no prema navodima skupina poput nevladine organizacije Zero, ta se kvota redovito premašuje.

Stanovnici protiv buke

Portugalski ministar za infrastrukturu i stanovanje, Miguel Pinto Luz, objavio je vijest o zabrani u parlamentu 7. studenoga, tijekom analize predloženog državnog proračuna. U svjetlu raširenih “kritika općina, gradonačelnika i građana u vezi s bukom koju uzrokuju zrakoplovi, kao i zagađenjem”, Pinto Luz nazvao je ovaj potez divovskim korakom naprijed.

Bacajući sumnju na učinkovitost četverosatne noćne zabrane, grupa prosvjednika istaknula je da se zabrana ionako odnosi na vrijeme kada gotovo da nema letova. Osim toga, prosvjednici žele akciju koja nadilazi zabranu noćnih letova te pozivaju na zaustavljanje planova za proširenje luke.

Smješten sedam kilometara sjeveroistočno od portugalske prijestolnice, aerodrom Humberto Delgado staro je domaće i međunarodno središte čije će uređivanje trajati otprilike tri godine uz cijenu od oko 300 milijuna eura. Zabrinuti stanovnici smatraju da je jedino ispravno rješenje preseljenje na drugu lokaciju.

Lisabon nije jedini europski glavni grad koji se bori s bukom i poremećajima sna kao posljedicom noćnih letova. Dublin se, primjerice, već suočio s ultimatumima u vezi s tim pitanjem, a u Bruxellesu godinama traje pravni spor zbog optužbi da letovi nesrazmjerno utječu na flamanske zajednice.

Nadalje, nizozemsko Vijeće ministara najavilo je nove mjere za smanjenje zagađenja bukom u amsterdamskoj zračnoj luci Schiphol do 2025. Prema priopćenju, te mjere uključuju veliko smanjenje noćnih letova i smanjenje ukupnog broja operacija s 32.000 na 27.000.

Hrvatske zračne luke

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama u rujnu 2024. iznosio je milijun i 741 tisuću, što je za 13,7 posto više nego u rujnu 2023. godine, kada je ostvaren promet od milijun i 531 tisuću putnika.

Najveći promet putnika ostvarila je zračna luka Split, 533 tisuće, što je porast od 5,1 posto u odnosu na rujan 2023. kada je prevezeno 507 tisuća putnika. Slijedi zračna luka Dubrovnik s 421 tisućom prevezenih putnika, što je u odnosu na rujan 2023. porast od 19,1 posto te zračna luka Zagreb s 419 tisuća prevezenih putnika što je porast od 14 posto.

Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u rujnu 2024. iznosio je 16.512, što je porast od 8,8 posto u usporedbi s rujnom 2023. kada je broj slijetanja i polijetanja iznosio 15.177. Ukupan promet tereta u zračnim lukama u rujnu 2024. iznosio je 1.140 tona, što je porast od 27,7 posto u usporedbi s rujnom 2023. kada je promet tereta iznosio 893 tone.

U razdoblju od siječnja do rujna 2024. u hrvatskim zračnim lukama ostvareno je 115.303 slijetanja i polijetanja zrakoplova, što je porast od 11,8 posto u odnosu na isto razdoblje 2023. U istom je razdoblju ukupno ukrcano i iskrcano 11 milijuna i 141 tisuća putnika, što je porast od 15,9 posto.

Rast međunarodne potražnje

Međunarodno udruženje zračnog prometa (IATA) objavilo je podatke za kolovoz 2024. te izvijestilo o porastu globalne putničke potražnje od 8,6 posto u najprometnijem mjesecu uz primjetan rast međunarodnih putovanja od 10,6 posto. Kapacitet je porastao za 6,5 posto, poguravši faktor opterećenja na rekordnih 86,2 posto.

Sve su svjetske regije pokazale rast za međunarodna putnička tržišta u kolovozu 2024. u usporedbi s kolovozom 2023. Prema IATA-i, prodaja karata u razdoblju od svibnja do srpnja za putovanja u razdoblju od kolovoza do rujna pokazala je porast od 6,6 posto na godišnjoj razini, što je bio dobar znak za daljnji snažan rast.

Europski prijevoznici zabilježili su porast potražnje od 9,1 posto na godišnjoj razini. Kapacitet je porastao 8,5 posto na godišnjoj razini, a faktor opterećenja iznosio je 87,2 posto (+0,5ppt u usporedbi s kolovozom 2023.). Ruta Europa-Azija bila je daleko najbrže rastuća, ali još uvijek znatno ispod svog vrhunca iz 2019.

Europske zračne luke doživjele su značajan porast broja putnika tijekom najprometnijeg mjeseca – kolovoza – efektivno dosegnuvši više od 250 milijuna putnika. Unatoč brojnim izazovima, poput geopolitičkih napetosti i povećanja cijena zrakoplovnih karata, ukupni promet putnika porastao je za 5,6 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Prema izvješću ACI Europe, ovaj izvanredan oporavak ukazuje na povećanje od 2,3 posto u odnosu na razine prije pandemije.

Olivier Jankovec, generalni direktor ACI Europe, ističe ključnu potrebu za pojačanim politikama kako na EU tako i na nacionalnoj razini kako bi se podržali procesi dekarbonizacije zrakoplovstva.

Električna vozila za održavanje

Sukladno tome, zrakoplovna kompanija easyJet poduzima značajne korake prema održivosti prelaskom na električna vozila za održavanje u svojim ključnim bazama u Velikoj Britaniji i Europskoj uniji. Inicijativa uključuje zamjenu starijih kombija s benzinskim i dizelskim pogonom novim električnim modelima s ciljem smanjenja emisija zrakoplovne inženjerske flote za 28 posto.

Uvođenje električnih vozila počelo je u glavnim inženjerskim bazama easyJeta, uključujući Berlin Brandenburg, London Luton, Bristol i zračnu luku Liverpool.

Ukupno je raspoređeno 36 električnih kombija, dok prijevoznik u 2025. planira proširiti ovaj prijelaz na dodatne inženjerske baze. Plan je da će do tada 80 posto baza raditi s potpuno električnim kombijima za održavanje. Očekuje se da će ovaj program obnove flote godišnje uštedjeti približno 54 tone emisija ugljikovog dioksida.

Kompanija neprestano traži načine za poboljšanje operativne učinkovitosti, integrirajući obnovu flote za zrakoplove i vozila za održavanje, kao i optimizirajući svoju flotu pomoću novih tehnologija.

Napuštanje fosilnih goriva

Emisije štetnih plinova iz prometa u Europi rastu od 1990. godine, suprotstavljajući se trendu drugih sektora gospodarstva i donedavno ”izmičući kandžama” učinkovite regulative. Ovaj nesputani rast, premašujući jednu gigatonu, rezultirao je time da je promet postao najveći izvor emisija stakleničkih plinova u EU.

Cestovni promet, uglavnom automobili i kamioni, činio je 70 posto ukupnih emisija iz transporta. Emisije iz zrakoplovstva više su se nego udvostručile od 1990. do pandemije, a visoke su ostale i one iz pomorskog prometa.

Promet je 2022. uzrokovao 29 posto svih emisija u EU što je gotovo dvostruko više od udjela od 17 posto iz 1990. Dok su se one izvan prometa smanjile za 38 posto od 1990. godine, emisije iz prometa porasle su za četvrtinu. Zbog toga je izazov dekarbonizacije sektora zahtjevniji i hitniji.

S trenutnim europskim politikama obuhvaćenim paketom propisa Zeleni plan (European Green Deal) promet riskira biti uzročnikom 44 posto ukupnih emisija, a još uvijek nije ispod razine iz 1990. Gledajući dalje prema sredini stoljeća, predviđa se kako Zeleni plan neće imati dovoljan utjecaj na smanjenje emisija iz prometa. Emisije će 2040. biti samo 25 posto niže od razina iz 1990. godine, a 2050. će biti niže 62 posto.

Uz ispravne politike u područjima kao što su vozni parkovi, elektrifikacija službenih automobila, zelena goriva za zrakoplovstvo i pomorstvo, poštene cijene, te donošenje ispravnih odluka o infrastrukturi, promet bi mogao do sredine stoljeća doći do nula emisija iz ispušnih cijevi. No, situacija u ovome trenutku ne djeluje obećavajuće.

Skrivene emisije

Zračni promet je klimatski najintenzivniji oblik prijevoza koji emitira velike količine CO2. To je također transport s najbržim rastom emisija. Emisije iz zrakoplovstva u Europi su se od 1990. više nego udvostručile – emitirajući 147 milijuna tona ugljikovog dioksida u 2019.

Ali, nije u pitanju samo CO2, već ukupni klimatski utjecaj zrakoplovstva. Naime, svaki let oslobađa i skrivene emisije kao što su čađa, dušikovi oksidi i sumporov dioksid. Oni rezultiraju neto učinkom zagrijavanja koji može biti tri puta veći od zagrijavanja uzrokovanog emisijama CO2 iz zrakoplovstva.

Osim što pridonose porastu stakleničkih plinova, ove skrivene emisije također djeluju na stvaranje kontratrajlova – tankih oblaka u obliku linija koje vidimo na nebu. Ovi tragovi zadržavaju toplinu, pridonoseći planetarnom zagrijavanju, a očekuje se da će do 2050. pokrivati 0,5 posto Zemljine površine. Uzimajući u obzir emisije koje nisu CO2, klimatski otisak zrakoplovstva je tri puta veći.

Očekuje se da će zračni promet u godinama koje dolaze značajno porasti što će zahtijevati ogromne količine energije. Ne uvedu li se dodatne klimatske politike, još će brže rasti.

Nove tehnologije

Avionska tehnologija napreduje i zrakoplovi sada troše manje goriva po putničkom kilometru nego prije nekoliko desetljeća. No, unatoč poboljšanju učinkovitosti, za sve veći očekivani broj letova potrošnja goriva će neizbježno rasti.

Rezanje broja letova jedini je način za značajno smanjenje ukupnog utjecaja zrakoplovstva na klimu u ovom desetljeću, nešto što održiva alternativna goriva ne mogu postići u kratkom roku. Putnici koji često lete (manje od jedan posto svjetske populacije!) uzrokuju više od 50 posto emisija iz zrakoplovstva, a jedan od najvećih pokretača potražnje u zrakoplovstvu su poslovna putovanja.

Stoga se ide u smjeru izgradnje novih zrakoplova (s nula emisija) koji se kreću na vodik ili baterije – ekološki potencijal je značajan, međutim tehnološki i ekonomski izazovi su brojni.