Može li gradski otpad postati gorivo za čisto zrakoplovstvo? Novo istraživanje kaže da, i to uz golemo smanjenje emisija

Zrakoplovstvo je danas odgovorno za oko 2,5 posto globalnih emisija, a potražnja za letovima do 2040. gotovo će se udvostručiti. Dok se cestovni prijevoz ubrzano elektrificira, avijacija nema jednostavnu alternativu. Zbog toga se velik dio nade polaže u održivo zrakoplovno gorivo, no ono trenutno čini manje od 1 posto globalne potrošnje. Razlog je jednostavan: skupo je i proizvodi se u premalim količinama.

Novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature Sustainability donosi neočekivani zaokret. Tim znanstvenika sa Sveučilišta Tsinghua i Harvard-China Projecta otkriva da bi se gradski komunalni otpad mogao koristiti kao iznimno učinkovit i relativno jeftin izvor održivog zrakoplovnog goriva. Riječ je o otpadu koji svakodnevno nastaje u kućanstvima, uključujući hranu, papir, plastiku i metale, materijalu koji se uglavnom spaljuje ili završava na odlagalištima.

Analiza životnog ciklusa pokazala je da bi gorivo dobiveno visoko-temperaturnom plinifikacijom otpada i Fischer–Tropsch sintezom moglo smanjiti emisije stakleničkih plinova za 80 do 90 posto u odnosu na konvencionalni kerozin. Ključni izazov ostaje skaliranje tehnologije, jer trenutna plinifikacijska postrojenja još nisu spremna za globalnu upotrebu.

Ono što ovu metodu čini osobito zanimljivom jest činjenica da se gorivo može koristiti u današnjim mlaznim motorima, bez potrebe za prilagodbama zrakoplova. Time se otvara prostor za brzu primjenu, dok druge tehnologije,poput vodika ili električnih aviona, još uvijek čekaju svoj tehnološki proboj.

Znanstvenici navode i važan potencijal smanjenja troškova. Za razliku od goriva iz biljnih ulja ili energetskih usjeva, komunalni otpad već postoji u golemim količinama i često predstavlja skupi problem za gradove. Pretvaranje otpada u gorivo tako bi moglo istodobno ublažiti klimatske, ekonomske i logističke izazove.

Globalni potencijal je također značajan. U scenariju realne primjene, svjetski komunalni otpad mogao bi dati oko 50 milijuna tona mlaznog goriva, što bi smanjilo emisije zrakoplovstva za oko 16 posto. Uz dodavanje zelenog vodika u proces, proizvodnja bi mogla narasti i do 80 milijuna tona, odnosno oko 28 posto globalnih potreba. U Europi bi to već premašilo ciljeve obveznog udjela održivih goriva u mlaznom kerozinu.

Da bi se sve to ostvarilo, potrebna je snažna potpora država. SAD planira proizvodnju do 132 milijardi galona održivog goriva do 2050., dok EU već uvodi stroge obveze miješanja održivog goriva u svaki zrakoplov. Autori studije zaključuju da je gradski otpad "neiskorišteno klimatsko blago" i da bi se, uz dobru regulaciju i suradnju zrakoplovne industrije, mogao pretvoriti u ključni stup dekarbonizacije zračnog prometa.