Mogu li kamenice spasiti klimu? Znanstvenike iznenadila nova otkrića

Kamenice su stoljećima bile poznate prvenstveno kao delikatesa, no nova istraživanja pokazuju da bi njihova uloga mogla biti daleko značajnija. Uzgajališta kamenica uz obale diljem svijeta ne nude samo izvor proteina već i neočekivan klimatski doprinos, sposobnost vezanja znatnih količina ugljikovog dioksida.

Studija Ocean University of China pratila je 120 dana sve tokove CO2 u umjetnim morskim bazenima i došla do iznenađujućih rezultata. Ispostavilo se da kamenice pohranjuju više nego dvostruko više ugljika od onoga što bi se moglo zaključiti samo iz njihovih vapnenačkih ljuštura. Glavni razlog nije sama školjka, već poticanje rasta algi i nakupljanje organskog materijala u sedimentu.

Razmjeri tog učinka već su danas značajni. Godine 2022. globalno je proizvedeno 18,7 milijuna tona školjki i kamenica, od čega tri četvrtine u Kini. Procjene govore da je time vezano više od 4 milijuna tona ugljika godišnje. Ako bi se proizvodnja do sredine stoljeća povećala na predviđenih 80 milijuna tona, učinak na bilancu CO2 mogao bi biti golem.

No sve ovisi o gustoći uzgoja. Optimalno je, pokazalo je istraživanje, postaviti jednu do dvije kamenice po kvadratnom metru. Tako se stimulira rast algi koje dodatno apsorbiraju CO2. Kada je gustoća prevelika, filtracija vode postaje pretjerana, alge nestaju i klimatski efekt slabi. Satelitske snimke dviju velikih farmi u Kini potvrdile su nalaze, unutar uzgojnih polja razina klorofila pada, dok oko njih bilježi se rast.

Kamenice imaju još jednu prednost, njihov ugljični otisak iznosi samo 1,4 kilograma CO2 po kilogramu jestivog mesa, što je manje čak i od žitarica poput pšenice ili kukuruza. One ne traže poljoprivredne površine ni slatku vodu, a pritom pomažu pročišćavanju obalnih ekosustava.

Ipak, nisu svi jednako optimistični. Neki stručnjaci upozoravaju da se računica često temelji na modelima i da sama izgradnja ljuštura kratkoročno može osloboditi CO2. Uz to, odlaganje ili spaljivanje otpadnih ljuštura poništava dio klimatske koristi. No drugi, poput profesora Shuang-Lina Donga, tvrde da ukupna bilanca pokazuje jasnu korist: akumulacija u sedimentu i morskim organizmima daleko nadmašuje negativne učinke.