Mikroplastika ometa fotosintezu biljaka i prijeti milijunima glađu

Onečišćenje planeta mikroplastikom značajno smanjuje zalihe hrane oštećujući sposobnost biljaka za fotosintezu, otkriva novo istraživanje. Analiza procjenjuje da se između 4 i 14 posto svjetskih osnovnih usjeva pšenice, riže i kukuruza gubi zbog sveprisutnih plastičnih čestica. Ovo bi moglo postati još gore, kako se više mikroplastike unosi u okoliš, tvrde znanstvenici. 

Oko 700 milijuna ljudi bilo je pogođeno glađu 2022. godine. Znanstvenici su procijenili da bi onečišćenje mikroplastikom moglo povećati broj ugroženih glađu za dodatnih 400 milijuna u sljedeća dva desetljeća, nazvavši to "alarmantnim scenarijem" za globalnu sigurnost hrane.

Drugi su znanstvenici ovo istraživanje nazvali korisnim i pravovremenim, ali su upozorili da bi ovaj prvi pokušaj kvantificiranja utjecaja mikroplastike na proizvodnju hrane trebalo potvrditi i doraditi daljnjim prikupljanjem podataka i istraživanjem.

Godišnji gubici usjeva uzrokovani mikroplastikom mogli bi biti sličnih razmjera onima koje je uzrokovala klimatska kriza posljednjih desetljeća, tvrde autori studije, znanstvenici sa Sveučilišta Nanjing u Kini predvođeni prof. Huan Zhongom. 

Mikroplastika se razgrađuje iz golemih količina otpada bačenog u okoliš. Ona sprječava biljke da iskoriste sunčevu svjetlost za rast na više načina, od onečišćivanja tla do prijenosa otrovnih kemikalija. Kada se unese u biljke, mikroplastika može blokirati hranjive i vodene kanale, potaknuti nestabilne molekule koje oštećuju stanice i oslobađaju otrovne kemikalije, što može smanjiti razinu fotosintetskog pigmenta klorofila.

Tijela ljudi već su uvelike kontaminirana mikroplastikom koja se konzumira hranom i vodom. Pronađena je u krvi, mozgu, majčinom mlijeku, placenti i koštanoj srži. Utjecaj na ljudsko zdravlje uglavnom je nepoznat, ali se povezuje s moždanim i srčanim udarima.