Lipanjski toplinski val u Njemačkoj je odnio više od 5000 života

Toplinski val koji je krajem lipnja pogodio Njemačku pokazao je koliko ekstremne temperature mogu biti opasne i u razvijenim europskim zemljama. Prema preliminarnim podacima njemačkog Saveznog statističkog ureda, u tjednu od 22. do 28. lipnja zabilježeno je 23.665 smrtnih slučajeva. To je 5655 više nego što je bio prosjek za isti kalendarski tjedan u razdoblju od 2022. do 2025. godine. Iako se tek treba precizno utvrditi koliki se dio te prekomjerne smrtnosti može izravno povezati s vrućinom, stručnjaci upozoravaju da je veza između ekstremnih temperatura i porasta broja umrlih dobro poznata.

Njemačka je u toj posljednjem tjednu lipnja bilježila povijesne temperaturne rekorde. U mjestu Möckern-Drewitz u Saskoj-Anhaltu izmjereno je 41,8 stupnjeva, što je novi njemački rekord. Takve temperature nisu neugodne samo za svakodnevni život, nego su ozbiljan zdravstveni rizik. Posebno su ugroženi stariji ljudi, kronični bolesnici, osobe sa srčanim, krvožilnim i respiratornim bolestima, djeca, radnici na otvorenom i svi koji žive u loše izoliranim stanovima bez mogućnosti hlađenja.

Važno je razumjeti da većina ljudi tijekom toplinskih valova ne umire od klasičnog toplinskog udara. Vrućina najčešće djeluje kao pojačivač postojećih bolesti. Opterećuje srce i krvne žile, ubrzava gubitak tekućine, pogoršava disanje, može narušiti rad bubrega i dovesti do opasnih poremećaja kod ljudi koji već imaju zdravstvene probleme. 

Dio demografa upozorava i na mogući "efekt pomaka", odnosno mogućnost da su tijekom najtoplijeg tjedna ranije umrli ljudi koji bi zbog teškog zdravstvenog stanja ionako preminuli u sljedećim tjednima. To će pokazati tek naknadni podaci. Ako broj umrlih nakon toplinskog vala padne ispod uobičajenog prosjeka, taj će učinak biti vjerojatan. Ako ostane visok, to bi značilo da je vrućina pogodila i širu populaciju.

Poruka je važna i za Hrvatsku. Toplinski valovi ovdje nisu iznimka, nego sve češći dio ljeta, osobito u gradovima gdje asfalt, beton i manjak zelenila stvaraju dodatni toplinski stres. Hladovina, dovoljno tekućine, izbjegavanje napora u najtoplijem dijelu dana, provjeravanje starijih susjeda i ozbiljno shvaćanje upozorenja su mjere koje mogu spašavati živote.