Kontroverzno: Stručnjak za divlje životinje kaže da se trgovina rogovima nosoroga mora legalizirati

Međunarodnu trgovinu rogovima nosoroga treba legalizirati, apelirao je vodeći stručnjak za divlje životinje. Pišući u istraživačkom časopisu Science , Martin Wikelski tvrdi da samo pažljivo praćene, legitimne transakcije rogovima mogu spasiti preostale vrste nosoroga na svijetu.

"Prije nekoliko godina bio sam jako protiv ove ideje, ali sada gledajući na sumornu situaciju u kojoj se nalazimo, vjerujem da moramo promijeniti naš stav prema pitanju trgovine rogovima nosoroga. Međunarodne zločinačke organizacije nadvladale su sve protumjere koje su zaštitnici prirode poduzeli kako bi obranili nosoroge od lovokradica. Rezultat je bio drastičan pad broja životinja. Legalizacijom trgovine rogovima nosoroga možemo vratiti kontrolu nad tržištem i zaustaviti gubitak", rekao je Wikelski, s Instituta Max Planck u Njemačkoj.

Ideja Wikelskog bila bi ukloniti rog s živog Nosoroga i dopustiti da mu izraste novi. Zarada bi se mogla koristiti za financiranje zaštite nosoroga. Međutim, prijedlog da se legalizira trgovina rogovima nosoroga izazvala je zabrinute reakcije mnogih zaštitnika prirode, koji odbacuju ideju da bi takav plan spasio nosoroge od pozornosti lovokradica. Trenutna potražnja za ilegalnim rogovima nosoroga već daleko premašuje potencijalnu legalnu ponudu i predviđa se da će rasti kako se standard povećava u državama potrošačima, tvrde oni.

"Osim toga, legalno tržište rogova nosoroga moglo bi povećati potražnju, pružiti prilike za pranje novca i zakomplicirati sposobnost tijela za provođenje zakona da razlikuju legalne od ilegalnih izvora", napisao je Rascha Nuijten, direktor Zaklade Future For Nature, u odgovoru na Wikelskijeve argumente koji je također objavljen u Scienceu.

Rog nosoroga se sastoji od keratina, proteina od kojeg se sastoje kosa i nokti, a prema tradicionalnoj kineskoj medicini navodno ima ljekovita svojstva, iako nema nikakvih znanstvenih dokaza koji bi poduprli takve tvrdnje.

"Tradicionalno se propisivao u azijskoj medicini u uvjerenju da može smanjiti toplinu i toksine iz tijela", rekla je Jo Shaw, glavna izvršna direktorica udruge Save the Rhino International. "U novije vrijeme rog nosoroga je ugrađen u ozbiljne organizirane, transnacionalne kriminalne mreže."

Učinak ovih kriminalnih organizacija je razoran. Početkom 20. stoljeća pola milijuna nosoroga lutalo je Afrikom i Azijom. Do 1970. broj je pao na 70.000, a danas ih je na planetu ostalo samo oko 27.000. U Africi postoji više od 6000 crnih nosoroga i više od 17000 bijelih, dok se procjenjuje da u Indiji i Nepalu postoji oko 4000 jednorogih nosoroga. Nasuprot tome, smatra se da postoji manje od 70 javanskih nosoroga i između 34 i 47 sumatranskih, koji se nalaze samo u Indoneziji. Potonje dvije vrste, zajedno s crnim nosorozima, ocijenjene su kao kritično ugrožene od strane Međunarodne unije za očuvanje prirode .