Komarci sve češće piju ljudsku krv. To je posljedica urušavanja bioraznolikosti

Nova studija iz Atlantske šume u Brazilu  donosi neugodan uvid u to koliko duboko gubitak bioraznolikosti mijenja ponašanje komaraca. U ekosustavu koji se ubrzano osiromašuje, komarci sve rjeđe nalaze svoje uobičajene životinjske domaćine i sve češće završavaju na ljudima. Analiza krvi iz jedinki uhvaćenih u dvjema prirodnim rezervatima u državi Rio de Janeiro pokazala je da je većina obroka bila ljudskog podrijetla, što znatno povećava rizik širenja virusnih bolesti.

Atlantska šuma nekoć je bila jedno od najbogatijih staništa na planetu, no danas je od izvorne površine preostala tek trećina. Kako šume nestaju, ptice, sisavci i vodozemci povlače se dublje u preostale fragmente, a komarci "mijenjaju svoje jelovnike". Istraživači su pomoću svjetlosnih zamki prikupili 1714 komaraca iz 52 vrste. Samo 145 ženki bilo je napunjeno krvlju, a od njih je u 24 slučaja bilo moguće genetski identificirati domaćina. Rezultat - 18 obroka bilo je ljudskog podrijetla, dok se ostatak odnosio na pojedinačne ptice, glodavca, psa i jednog vodozemca. U nekoliko slučajeva komarci su imali miješane obroke, kombinaciju ljudske krvi i krvi životinja koje su nekoć bile dominantne mete.

Znanstvenici objašnjavaju da se preferencije komaraca nikada ne svode na jednostavan instinkt. Iako neke vrste imaju urođene sklonosti, dostupnost domaćina je presudna. A u područjima gdje urbanizacija guta šumu, ljudi postaju najbrojniji i najdostupniji izvor hrane. Posljedica je jasna, povećana izloženost ljudi virusima poput žute groznice, denga groznice, Zike, Mayaro virusa i Chikungunye, koji su u toj regiji već prisutni.

Ovi podaci dolaze u trenutku kada se Brazil bori s ubrzanim gubitkom šuma i posljedicama klimatskih promjena. Ako se trend nastavi, komarci će se još više okretati ljudima. Upravo zato autori naglašavaju da je razumijevanje ovakvih pomaka ključno za rano otkrivanje prijetnji i sprječavanje budućih epidemija.