Klimatske promjene povećale požare u obje Amerike i Kaliforniji, izgorjelo područje 30 puta veće od prosjeka

Najnovije međunarodno izvješće o požarima pokazuje da su klimatske promjene pretvorile posljednju sezonu požara u obje Amerike i Kaliforniji u jednu od najrazornijih u povijesti. Prema modelima Centra za ekologiju i hidrologiju Ujedinjenog kraljevstva (UKCEH), Met Officea i Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), globalno zatopljenje povećalo je izglede za ekstremne požare dvostruko, a površine zahvaćene vatrom i do trideset puta.

Samo požari koji su u siječnju pogodili Los Angeles bili su 25 puta veći nego što bi bili u svijetu bez ljudskog utjecaja na klimu. U Južnoj Americi, područje Pantanal–Chiquitano gorjelo je čak 35 puta intenzivnije, uz rekordne emisije CO2 u Brazilu, Boliviji i Venezueli. Ukupno je u sezoni 2024.–2025. izgorjelo 3,7 milijuna kvadratnih kilometara, površina veća od Indije, a u požarima je oslobođeno više od osam milijardi tona CO2, deset posto više od prosjeka.

U Sjedinjenim Državama, kalifornijski požari odnijeli su 30 života, natjerali 150.000 ljudi na evakuaciju i prouzročili gospodarsku štetu od 140 milijardi dolara. Kanada je zabilježila drugi uzastopni rekord emisija, a požari u Nacionalnom parku Jasper nanijeli su štetu od preko milijardu dolara. Pantanal, najveća svjetska močvara, pretrpjela je štetu u poljoprivredi veću od 200 milijuna dolara, dok su koncentracije čestica PM2.5 bile i do 60 puta iznad granica Svjetske zdravstvene organizacije.

Znanstvenici su uz pomoć satelita i naprednih modela utvrdili da kombinacija ekstremne suše, visokih temperatura i prekomjernog rasta vegetacije, potaknuta neuobičajeno vlažnim razdobljem, stvara "savršene uvjete za megapožare". "Bez ljudski uzrokovanog zagrijavanja, mnogi od tih požara, poput onih u Pantanalu ili Kaliforniji, jednostavno ne bi dosegnuli ovakve razmjere", kaže dr. Douglas Kelley iz UKCEH-a.

Ako se emisije stakleničkih plinova nastave sadašnjim tempom, ekstremne sezone požara poput ove mogle bi u Pantanalu postati pojava koja se ponavlja svakih deset godina, umjesto iznimne rijetkosti kakve su bile u prošlom stoljeću. U Kongu bi se broj megapožara mogao povećati pet puta.

Znanstvenici zato apeliraju na svjetske čelnike da na nadolazećem COP30 summitu usvoje ambiciozne mjere smanjenja emisija i prilagodbe životu u toplijem, zapaljivijem svijetu. Kako upozorava dr. Matt Jones sa Sveučilišta East Anglia: "Nije prekasno da spriječimo dramatičan porast požara, ali prozor za djelovanje brzo se zatvara".