Klimatske promjene mijenjaju okus vašeg omiljenog vina

Klimatske promjene već imaju vidljiv utjecaj na svjetske vinske regije. Novi podaci istraživača sa Sveučilišta British Columbia (UBC) pokazuju da rastuće temperature mijenjaju način na koji grožđe sazrijeva, što mijenja i okus vina.

Prosječne temperature u vinogradarskim regijama porasle su za gotovo 100 dodatnih "stupnjeva dana rasta" (GDD), mjere kumulativne topline kojem je grožđe izloženo tijekom rasta. Ovo utječe na brzinu sazrijevanja grožđa i vrijeme berbe.

Europa bilježi najjače promjene, s porastom temperature do 2,5°C od 1980. godine, a berbe u nekim regijama sve više počinju ranije. U mnogim regijama danas se bilježi više dana s temperaturama iznad 35°C, što može ozbiljno oštetiti vinovu lozu. Iako se čini kao mala promjena, jedan dodatni ekstremno vruć dan po sezoni može imati velik utjecaj, osobito u područjima već blizu toplinskih granica.

Sjeverna Afrika i zapadna Azija doživljavaju najjače zagrijavanje u prosjeku, dok južna i zapadna Europa bilježe pet puta više ekstremno vrućih dana nego prije 40 godina. Zimske temperature globalno su porasle za oko 1°C, a toplije noći dodatno ubrzavaju sazrijevanje. Ovo mijenja dinamiku rasta vinove loze i otežava planiranje berbi.

Vinogradari se sve više okreću otpornijim sortama, promjeni rasporeda rezidbe i berbe, te korištenju tehnologije, poput satelitskih slika i senzora tla, za bolje odlučivanje. No, promjena sorti grožđa nije jednostavna, osobito u tradicionalnim regijama koje se oslanjaju na nekoliko poznatih vrsta. UBC-ovi znanstvenici naglašavaju potrebu za većom genetskom raznolikošću i pametnijim planiranjem.

Klimatske promjene nisu nešto što će doći – one se već događaju i preoblikuju način na koji nastaje vino. Uz pravovremenu prilagodbu, vinogradari mogu zadržati kvalitetu, ali budućnost vina već sada ima drugačiji okus.