Kina, Europa i Kanada: Nova klimatska koalicija bi mogla preokrenuti svjetsku trgovinu

Na marginama COP30 u brazilskom Belemu, gotovo neprimjetno je rođena inicijativa koja bi mogla temeljito promijeniti globalna pravila igre. Koalicija "Open Coalition on Compliance Carbon Markets" (Otvorena koalicija za tržišta usklađenih emisijskih kredita) okuplja zemlje koje već imaju sustave trgovanja emisijama ili ih upravo uvode, s ciljem da ih po prvi put pokušaju uskladiti. Riječ je o ambiciji koja daleko nadilazi tehničke rasprave o CO2 kvotama i potencijalno se radi o novoj arhitekturi svjetske trgovine.

U središtu te priče stoji europski ETS, sustav koji već godinama poskupljuje emisije CO2 i usmjerava industriju prema čišćim rješenjima. Od 2028. to će obuhvatiti i promet te graditeljstvo, a automatski pad broja dostupnih certifikata nadograđuje cijenu svake tone CO2. Logika je jednostavna - zagađenje košta te ulaganja u dekarbonizaciju postaju isplativija. No Europa se već dugo bori s kritikom da vlastitim pravilima istovremeno otežava položaj vlastite industrije.

Ključni je problem takozvani carbon leakage, bojazan da će se energetski intenzivne tvrtke preseliti u zemlje bez oporezivanja CO2. Kao odgovor, EU je uvela CBAM, carinski mehanizam koji uvoznicima nameće ekvivalentni CO2 trošak. Mnoge države izvan EU-a to doživljavaju kao prikrivenu trgovinsku barijeru, a CBAM je i na COP30 izazvao žestoke rasprave.

Zato je brazilska inicijativa toliko značajna. Uz EU, u nju su se uključile Kina, Kanada, Velika Britanija, Meksiko, Čile i Zambija. Ideja je stvoriti mrežu u kojoj države usklađuju metodologije, transparentno razmjenjuju podatke i rade na kompatibilnosti sustava kako bi se certifikati jednog dana mogli razmjenjivati preko granica. EU-ov klimatski povjerenik Wopke Hoekstra naglasio je da bi globalna cijena ugljika mogla postati "najveći 'gamechanger' sljedećih godina".

Ovakvo udruživanje ima i geopolitičku dimenziju. Ako se velika tržišta usklade oko obveznog plaćanja emisija, pritisak na države koje se oslanjaju na fosilna goriva, od Saudijske Arabije do Rusije, raste. U svijetu gdje CO2 sve više postaje trošak, fosilna energija gubi dio geopolitičke moći. I SAD bi, u scenariju aktualne administracije nesklone klimatskim mjerama, mogao postati ranjiviji na klimatske carine velikih blokova.

EU inicijativu pozdravlja, iako priznaje da će harmonizacija sustava trajati godinama. Važno je i pitanje pravednosti, odnosno kako izbjeći da globalni CO2 tržišni sustav osiromaši zemlje koje tek počinju graditi vlastite kapacitete?  Hoće li nova klimatska koalicija doista postati temelj nove globalne trgovinske strukture ili ostati ambiciozna skica, tek će se vidjeti. No jedno je jasno. Utrka prema niskougljičnoj ekonomiji više nije samo ekološka, već i strateška, tehnološka i trgovinska.