Kina već 18 mjeseci ne povećava emisije CO2. Vrhunac je dosegnut ranije nego što se očekivalo

Prema analizi Centra za istraživanje energije i čistog zraka (CREA), kineske emisije ugljikova dioksida već su 18 mjeseci stabilne ili u padu. Taj podatak potiče nadu da je najveći svjetski zagađivač dosegnuo vrhunac emisija mnogo prije roka koji je sama Kina postavila, do 2030. godine. Ipak, istodobno postoji rizik da zemlja neće ostvariti cilj smanjenja ugljične intenzivnosti, odnosno količine CO2 po jedinici BDP-a, što znači da kinesko gospodarstvo i dalje troši previše energije za proizvedenu vrijednost.

Najveći razlog za stagnaciju emisija leži u eksplozivnom rastu obnovljivih izvora energije. Samo u prvih devet mjeseci ove godine instalirano je 240 gigavata solarnih elektrana i 61 gigavat vjetroelektrana, što Kinu približava još jednom svjetskom rekordu.  u 2025. Usporedbe radi, prošle je godine kINA dodala 333 gigavata solarne snage, što je više nego ostatak svijeta zajedno. Zahvaljujući tome, emisije iz energetskog sektora ostale su nepromijenjene unatoč rastu potražnje za električnom energijom, a pad se bilježi i u industriji čelika, cementa i putnog prometa.

Analiza dolazi za sam početak konferencije COP30 u Brazilu, gdje svjetski čelnici raspravljaju o klimatskoj krizi. Kineski predsjednik Xi Jinping nije nazočan, ali su predstavnici zemlje prisutni na pregovorima. Pohvale Kini stigle su i od brazilskog predsjedatelja konferencije Andréa Corrêe do Laga, koji je izjavio da "Kina donosi rješenja koja služe svima, ne samo njoj".

Stručnjaci upozoravaju da bi ukupne kineske emisije u 2025. mogle blago porasti, ovisno o zadnjem kvartalu, ali ako se potvrdi dosadašnji obrazac, s najvećom potrošnjom struje u ljetnim mjesecima, Kina bi mogla završiti godinu s prvim godišnjim padom CO2 u povijesti. Unatoč uspjesima, pojedini sektori i dalje odstupaju od trenda dekarbonizacije. Potrošnja nafte u prometu pala je pet posto, ali su emisije u kemijskoj industriji porasle deset posto.

Kina zasad premašuje svoja klimatska obećanja, no pred njom su novi izazovi. Njezin 15. petogodišnji plan, koji će definirati razdoblje od 2026. do 2030., trebao bi staviti naglasak na niskougljične sustave i energetsku učinkovitost. Ako u tome uspije, Peking bi mogao postati globalni predvodnik zelene tranzicije i dokazati da se najveće gospodarstvo svijeta može okrenuti čišćoj budućnosti brže nego što je itko očekivao.