Kako su planktonski rakovi izazvali diplomatski sukob s Rusijom i zašto su važni

Antarktički kril, minijaturni račić dug tek nekoliko centimetara, pokazao se važnijim nego što itko mogao zamisliti. Iako je veličine spajalice, on je temelj cijelog ekosustava Južnog oceana, a od njega žive kitovi, tuljani i pingvini. Također njegovo kretanje i izmet pomažu u usporavanju klimatskih promjena jer kril godišnje iz atmosfere uklanja i do 12 milijardi tona ugljikova dioksida. No upravo ta važnost čini ga središtem sve žešće diplomatske borbe.

Ovoga je tjedna Rusija uhitila ukrajinskog znanstvenika koji je podržavao ograničenja u lovu na kril, čime je rasprava o zaštiti morskog ekosustava prerasla u politički sukob. Riječ je o industriji vrijednoj milijarde eura. Samo prošle godine iz južnih mora izvučeno je oko 500.000 tona krila. Najviše love Norvežani (67 posto svjetskog ulova), zatim Kinezi, Južnokorejci, Čileanci i Ukrajinci.

Kril se melje u riblju i stočnu hranu, prerađuje u dodatke prehrani bogate omega-3 masnoćama, a sve češće i u sastojke za kozmetiku. No, kako upozoravaju norveški i njemački znanstvenici, područja intenzivnog izlova gotovo se savršeno preklapaju s prirodnim hranilištima morskih sisavaca i ptica. Drugim riječima, dok industrijski brodovi vuku mreže, kitovi i pingvini ostaju bez hrane.

Na to je nedavno upozorio i David Attenborough, rekavši da "lov na ove organizme možda uklanja same temelje čitavog ekosustava". Unatoč tome, Komisija za očuvanje živih morskih resursa Antarktike (CCAMLR), međunarodno tijelo koje bi trebalo nadzirati stanje populacije krila, već godinama stoji u mjestu. Iako su se sve članice još 2009. obvezale stvoriti mrežu zaštićenih područja, dosad su odobrena samo dva. Razlog je jednostavan: svaka odluka mora biti donesena konsenzusom, a Rusija i Kina ustrajno blokiraju svaku novu inicijativu.

Znanstvenici, aktivisti i poznate osobe, među njima glumac Benedict Cumberbatch i oceanografkinja Sylvia Earle, pozivaju CCAMLR da konačno uvede stroža ograničenja izlova i proglasi Južni ocean zaštićenim područjem. "Zaštita Južnog oceana nije izbor nego nužnost za zdravlje našeg planeta", poručio je Cumberbatch.

Ove je godine prvi put premašen prag koji stručnjaci smatraju neodrživim, no unatoč upozorenjima, pojedine države traže još veće kvote u najosjetljivijim područjima.