Kako ekstremne vremenske prilike poskupljuju hranu od 2022.

Ekstremni vremenski uvjeti, uključujući toplotne valove, suše i obilne kiše potaknute klimatskim promjenama, u posljednje su dvije godine (2022.-2024.) značajno utjecali na cijene hrane na globalnoj razini.

Nova studija objavljena u časopisu Environmental Research Letters analizira 16 slučajeva širom svijeta gdje su takvi vremenski ekstremi izravno uzrokovali rast cijena osnovnih namirnica: od britanskog krumpira, talijanskih maslina i južnokorejskog kupusa do zapadnoafričkog kakaa.

Carbon Brief donosi detaljnu analizu studije i grafički prikaz koji prenosimo (na engleskom jeziku).

Ekstremne vremenske neprilike koje su dovele do poskupljenja hrane.

Ekstremne vremenske neprilike koje su dovele do poskupljenja hrane. Karta prikazuje primjere specifičnih porasta cijena hrane diljem svijeta u razdoblju od 2022. do 2024., na temelju medijskih članaka i drugih izvora koji su navodili ekstremne vremenske uvjete kao uzrok porasta. Svaki slučaj suše (žuto), kiše (plavo) i vrućine (crveno) uspoređen je s povijesnim klimatskim podacima iz istog mjeseca ili istog vremenskog razdoblja u razdoblju od 1940. do 2019., a u slučaju suše, od 1901. do 2019. Sjenčanje predstavlja stupanj u kojem je svaki ekstremni vremenski događaj premašio percentile povijesne distribucije. Izvor: Carbon Brief, na temelju Kotza i suradnika (2025.)

Od kave i kakaa, preko kupusa i riže do maslinovog ulja

Osnovne namirnice posljednjih godina bilježe nekontrolirani rast, a pritom je naglo poskupljenje zabilježeno u razdobljima kada su regije poskupljenja bile pogođene vremenskim ekstremima.

Autori studije podatke su crpili iz podataka Copernicus ERA5 analize. To je najnoviji i trenutno najprecizniji skup reanaliziranih klimatskih podataka Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), razvijen u okviru Copernicus Climate Change Service (C3S), kojeg financira Europska unija. Osim toga, koristili su i podatke o oborinama i isparavanju od 1901. do 2023. godine.

Azijski toplinski val 2024. uzrokovao je porast cijena riže i povrća. Suše u Europi (2022.–2023.) dovele su do poskupljenja maslinovog ulja za 50 posto u EU. Ekstremne temperature u Africi (2024.) pogodile su proizvodnju kakaa, što je dovelo do globalnog rasta cijena čokolade. Kalifornijska suša (2022.) uzrokovala je skok cijena povrća u SAD-u za 80 posto.

Azija 2024.: Toplinski val rekordnih razlika (do 4°C iznad povijesnih prosjeka) pogodio je Kinu, Južnu Koreju, Japan i Vijetnam. Posljedice: Cijena kupusa u Južnoj Koreji porasla je 70 posto u godinu dana. Riža u Japanu poskupjela je 48 posto, dijelom zbog smanjenih prinosa, a dijelom zbog turističke potražnje. Povrće u Kini skočilo je za 30 posto u ljetnim mjesecima.

Zapadna Afrika 2023.–2024.: Kombinacija dugotrajne suše i vrućina do 50 stupnjeva Celzijusa u Gani i Obali Bjelokosti (gdje se proizvodi 60 posto svjetskog kakaa) dovela je do globalnog nedostatka kakaa i rekordnih cijena čokolade.

Europska suša 2022.–2023.: Španjolska i Italija, koje zajedno proizvode više od 70 posto svjetskog maslinovog ulja, zabilježile su pad proizvodnje zbog nedostatka vode. Cijene u EU porasle su 50 posto u jednoj godini.

SAD 2022.: “Neviđena” suša u Kaliforniji i Arizoni uzrokovala je porast cijena povrća za 80 posto.

Dublja analiza uzroka rasta cijena hrane

Klimatske promjene pojačavaju učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih događaja, što izravno utječe na poljoprivrednu proizvodnju. El Niño 2023.–2024. je dodatno pogoršao situaciju, ali istraživači naglašavaju da je dugoročni trend posljedica globalnog zagrijavanja.

Osim klimatskih faktora, na cijene utječu i visoki troškovi transporta (npr. Etiopija), povećanje potražnje (npr. rastući turizam u Japanu povećava potražnju), geopolitičke krize (rat u Ukrajini koja je žitnica Europe).

Ranjivi su i lanci opskrbe. Namirnice poput kakaa i kave posebno su osjetljive jer se proizvode u uskim geografskim zonama. Jedan ekstrem može poremetiti cijeli globalni lanac. Dodatni faktori koji su još su pogoršali situaciju su rat u Ukrajini, visoki troškovi energije i transporta te inflacija.

Domino efekt, društvene i ekonomske posljedice

Porast cijena hrane također povećava socioekonomsku nejednakost jer se siromašniji slojevi teže “prilagođavaju” skupljim cijenama. Doprinosi i pothranjenosti jer se sužava prisutp kvalitetnoj i zdravoj hrani.

U konačnici, rast cijena hrane može dovesti do društvenih nemira (primjer: Šri Lanka 2022.), pogotovo u osjetljivim, odnosno klimatskim promjenama i siromaštvom pogođenim regijama.

Povećana nejednakost: Siromašnije zemlje (npr. Pakistan, Etiopija) teže se “prilagođavaju” zbog ograničenih resursa. Nakon svega nabrojanoga dolaze još i zdravstvene posljedice, ne samo u vidu pothranjenosti nego i drugih posljedičnih zdravstvenih disbalansa.

Dr. Maximilian Kotz, glavni autor studije i klimatolog iz Centra za superračunala u Barceloni, ističe za Carbon Brief da je cilj bio dokumentirati slučajeve u kojima su posljedice bile toliko očite da je i bez kompleksne statistike bilo jasno – ekstremno vrijeme izazvalo je skok cijena.

Kotz navodi da proizvodi poput kave i kakaa, iako se konzumiraju globalno, dolaze iz ograničenih proizvodnih regija – što povećava osjetljivost globalnog tržišta na klimatske poremećaje.

Dr. Jasper Verschuur s Tehnološkog sveučilišta u Delftu naglašava da klimatski šokovi ne utječu samo na proizvodnju, već i na monetarnu politiku, zdravlje i geopolitičku stabilnost.

Slično ističe i dr. Muhammad Rafay Muzamil iz Pakistana, koji upozorava da se u njegovoj zemlji klimatski ekstremi preklapaju s postojećim gospodarskim ranjivostima. U tom kontekstu, poziva na hitna ulaganja u klimatsku prilagodbu: “Poskupljenja hrane pogoršavaju nejednakosti, povećavaju zdravstvene probleme i predstavljaju političke prijetnje – posebno u državama poput Pakistana, koje su među najranjivijima u svijetu”.

Ova studija, ističu autori, služi kao upozorenje na sve veći pritisak klimatskih promjena na globalnu prehrambenu sigurnost. Potrebna su hitna ulaganja u prilagodbu poljoprivrede i otpornost lanaca opskrbe kako bi se ublažili budući šokovi.

Studija također nudi vizualnu i analitičku potvrdu da je veza između klimatskih promjena i cijena hrane sve jasnija. Rastuće temperature, nepredvidive oborine i češći sušni periodi više nisu iznimka – oni oblikuju globalnu prehrambenu sigurnost i ekonomsku stabilnost.

Pitanje nije više hoće li ekstremno vrijeme podići cijene hrane, već koliko će nas to koštati – u eurima, zdravlju i društvenoj koheziji.