Je li vrijeme za oproštaj od plastike u kuhinji? Znanstvenici upozoravaju na rizike

Plastični pribor i posude dio su gotovo svake kuhinje. No nova istraživanja sugeriraju da bi ti svakodnevni predmeti mogli predstavljati prijetnju zdravlju. Stručnjaci sa Sveučilišta Rochester i partnerskih institucija analiziraju složene načine na koje plastika i njezini sastojci ulaze u naš organizam te kako mogu utjecati na zdravlje.

Zašto plastika nije samo "plastika"?

Plastika je skup različitih polimera, svaki sa svojom kemijskom strukturom i dodacima poput boja, omekšivača i usporivača gorenja. Kada se ti materijali razgrađuju ili dolaze u dodir s mikroorganizmima i kemikalijama iz okoliša, povećava se rizik od ispuštanja tvari koje mogu djelovati toksično.

Crna plastika posebno izaziva zabrinutost. Često se koristi u kuhinjskom priboru, posudama za hranu i dječjim igračkama, a nerijetko potječe od reciklirane elektroničke opreme koja sadrži teške metale i usporivače gorenja. Ti spojevi povezani su s povećanim rizikom od karcinoma, hormonskih poremećaja, neurotoksičnosti i neplodnosti. Jedno istraživanje pokazalo je da su usporivači gorenja pronađeni u čak 85 posto ispitanih proizvoda, uključujući i zabranjene kemikalije.

Opasnosti u svakodnevici: pribor, daske i mikrovalne

Plastične daske za rezanje otpuštaju mikroskopske čestice koje završavaju u hrani, a posude pri zagrijavanju u mikrovalnoj pećnici mogu otpuštati kemikalije. Čak i pribor poput crnih kuhinjskih lopatica može sadržavati otrovne spojeve iz elektroničkog otpada.

Mikroplastika se danas nalazi svuda: u vodi, zraku, pa čak i u ljudskoj krvi, plućima, jetri i placenti. Iako se točno ne zna kako dugoročno utječe na zdravlje, laboratorijski pokusi upućuju na povezanost s upalama crijeva i promjenama crijevne mikroflore. Još manji fragmenti, nanoplastika, dovoljno su sitni da prodiru u stanice, a znanstvenici pokušavaju shvatiti koje vrste plastike najlakše ulaze u ljudski organizam.

Zašto su djeca posebno ranjiva?

Djeca su osjetljivija jer im se tijelo i mozak još razvijaju. Usporivači gorenja pronađeni su čak i u uzorcima majčinog mlijeka, dok plastika iz igračaka može dospjeti u dječji organizam žvakanjem. Takve tvari mogu utjecati na razvoj mozga i reproduktivnog sustava, upozoravaju istraživači.

Možemo li smanjiti rizik?

Potpuno izbjegavanje plastike teško je izvedivo, no postoje jednostavni koraci: umjesto plastičnog pribora birajte drvo ili nehrđajući čelik, ne zagrijavajte hranu u plastičnim posudama, nakon rukovanja plastikom perite ruke i površine i ne dopustite djeci da grizu plastične igračke.

Dugoročno, stručnjaci naglašavaju potrebu za boljim testiranjem, sigurnijim alternativama i sprječavanjem ulaska elektroničkog otpada u proizvodnju kuhinjskih proizvoda.

Trendovi zabrinjavaju

Iako još ne znamo sve učinke mikroplastike i aditiva na zdravlje, trendovi zabrinjavaju. Čestice plastike već su pronađene u ljudskim tkivima, a povezanost s poremećajem hormona i upalnim procesima sve se češće potvrđuje. Dok znanost traga za odgovorima, zdrav razum nalaže smanjiti korištenje plastike kad god je to moguće.