Je li klima otpornija nego što se mislilo? Njemačka studija donosi novu nadu

Jesu li klimatski sustavi otporniji nego što se mislilo? Nova studija znanstvenika s hamburškog sveučilišta donosi složenu sliku: iako rizik od prelaska kritičnih granica ostaje visok, rezultati pokazuju da ambiciozna klimatska politika može značajno smanjiti prijetnje.

Točke preokreta označavaju osjetljive granice u klimatskom sustavu. Kada ih ekosustavi ili klimatski elementi prijeđu, pokreću se nepovratne promjene koje se šire globalno. Primjeri uključuju otapanje grenlandskog i antarktičkog ledenog pokrova, odumiranje Amazonske prašume ili topljenje permafrosta. Nakon što dođe do prelaska, proces postaje nezaustavljiv, a posljedice dugotrajne - od rasta razine mora do dodatnog zagrijavanja planeta.

Istraživači klastera Climate, Climatic Change, and Society (CLICCS) modelirali su dva scenarija: jedan s nastavkom postojećih klimatskih politika i drugi s drastičnim smanjenjem emisija stakleničkih plinova. Rezultati su jasni, jače mjere smanjuju rizik prelaska točaka preokreta. No, ako se nastavi sadašnji tempo, čak devet od 16 promatranih klimatskih elemenata moglo bi preći te granice s vjerojatnošću većom od 50 posto.

Najugroženiji su koraljni grebeni, grenlandski ledeni pokrov i zapadni Antarktik. Čak i na 1,5 °C zagrijavanja, granici koju postavlja Pariški sporazum, prijetnja ostaje. Na dva stupnja rizik se dramatično povećava: očekuje se prelazak četiri ili više ključnih točaka.

Posebnu pažnju privlače Amazonska prašuma i arktički permafrost jer u sebi pohranjuju goleme količine ugljika. Njihovo “otključavanje” moglo bi osloboditi dodatne stakleničke plinove. No modeli pokazuju da bi taj učinak na globalnu temperaturu bio manji nego što se strahovalo i daleko slabiji od izravnog ljudskog utjecaja. Kako navodi autor Jakob Deutloff, lančani domino-efekt nije izgledan, barem ne od ovih dvaju elemenata.

Studija jasno poručuje: klimatska politika nije samo politička odluka, nego alat za sprječavanje nepovratnih promjena. Svako odgađanje povećava rizik da pređemo granice nakon kojih se prirodni sustavi neće moći vratiti u ravnotežu. "Na nama je hoćemo li potaknuti procese koje više ne možemo kontrolirati", naglašava Deutloff.