Gospodarski rast bez rasta emisija više nije iznimka, svijet se sve brže „odvaja“ od CO2

Ideja da gospodarstvo može rasti, a da pritom emisije ugljikova dioksida ne rastu istim tempom, donedavno se često doživljavala kao teorijski ideal. Nova analiza pokazuje da je "decoupling", odnosno razdvajanje gospodarskog rasta i emisija, već postao stvarnost u velikom dijelu svijeta.

Pojam "decoupling" označava situaciju u kojoj bruto domaći proizvod raste, dok emisije CO3 ili padaju, što se naziva apsolutnom decouplingom, ili rastu znatno sporije od gospodarstva, što je relativni decoupling. Suprotan scenarij, u kojem emisije rastu brže od BDP-a, sve je rjeđi.

Studija "10 Years Post-Paris: How emissions decoupling has progressed globally" („Deset godina nakon Pariza: kako je globalno napredovalo razdvajanje emisija), koju je objavio Energy & Climate Intelligence Unit, obuhvatila je 113 država koje zajedno čine 97 posto globalnog BDP-a i 93 posto svjetskih emisija. Analiza, temeljena na podacima Global Carbon Budgeta 2025., prati kretanja od 2005. godine do danas.

Zaključak je jasan, iako globalne emisije još uvijek ukupno rastu, većina svjetskog gospodarstva sada se nalazi u zemljama koje su barem djelomično uspjele razdvojiti ekonomski rast i emisije. U desetljeću prije Pariškog sporazuma 32 zemlje imale su apsolutni decoupling, a 35 relativni. Nakon 2015. godine broj država s apsolutnim decouplingom je porastao na 43, a s relativnim na 40.

Danas zemlje s apsolutnom decouplingom predstavljaju oko 46 posto svjetskog BDP-a i 36 posto globalnih emisija. Ako se uključe i države s relativnom decouplingingom, čak 92 posto svjetskog gospodarstva i 89 posto emisija dolazi iz zemalja u kojima se rast gospodarstva i CO2 više ne kreću ruku pod ruku.

Važno je da se taj trend ne ograničava samo na tradicionalno bogate industrijske države. Pomaci su vidljivi i kod velikih emitera u Latinskoj Americi, Africi i na Bliskom istoku, što dokazuje da klimatski ciljevi i gospodarski razvoj više nisu nužno suprotstavljeni pojmovi.