Fatalni učinak klima-uređaja: Oni nas hlade, ali i dodatno zagrijavaju naše noći

Ne tako davno su ventilatori, rolete i provjetravanje tijekom noći bili su dovoljna zaštita od ljetnih vrućina. No posljednjih godina slika se potpuno promijenila. Hladni valovi zamijenjeni su toplinskim, a broj uređaja za klimatizaciju raste rekordnom brzinom.

Takav boom možda i ne iznenađuje kad se pogledaju prognoze. Diljem svijeta, pa i u Hrvatskoj konstantno se bilježe rekordne vrijednosti dnevnih i noćnih temperatura. Klimatizacija je mnogima postala jedino utočište od neizdrživih vrućina. Ipak, postoji i druga strana priče, ona koja zabrinjava stručnjake. Klima-uređaji zapravo dodatno zagrijavaju naše gradove.

Razlog je jednostavan, ali često zanemaren. Uređaj koji u stanu stvara ugodnih 22 stupnja, vanjskom okolišu predaje veliku količinu topline. Klimatizacija radi na principu obrnute toplinske pumpe, izbacuje vrući zrak van, a time zapravo podiže temperaturu u neposrednoj vanjskoj okolini. Francuski znanstvenici proveli su modeliranje u Parizu i došli do uznemirujućih rezultata. Tijekom devetodnevne toplinske epizode, klima-uređaji bi prosječno povisili noćnu temperaturu za 2,4 stupnja. U ekstremnijim scenarijima, toplina koju generiraju mogla bi “dodati” čak tri do četiri stupnja u ljetnim noćima.

Taj učinak nije samo statistički. Zbog njega se produžava i vrijeme trajanja toplinskog stresa u gradovima, a francuski istraživači izračunali su da se u prosjeku on produžuje za dodatnih 20 minuta po noći. Drugim riječima, dok jedni građani uživaju u rashlađenom stanu, njihovi susjedi na ulici ili u stanu bez klime imaju još topliju i težu noć.

Najveći problem pogađa upravo metropole i gušće izgrađene centre. Beton, asfalt i staklo akumuliraju toplinu, a klima-uređaji taj efekt multipliciraju. Primjeri iz Pariza pokazuju da se ulice pretvaraju u svojevrsne “toplinske kanjone” gdje zrak cirkulira sve sporije, a vrućina ne pronalazi izlaz. Stručnjaci upozoravaju da bi sličan scenarij mogao pogoditi i druge velike europske gradove ako klima-uređaji postanu standardna oprema svakog kućanstva.

Paradoks je jasan: što se više hladimo u zatvorenom, to su vanjske temperature nepodnošljivije. Potrošnja struje raste, često na račun fosilnih izvora, a klimatski problem samo se produbljuje. U konačnici, klima-uređaji postaju još jedan kotačić u začaranom krugu globalnog zatopljenja.