Europa je platila 43 milijarde eura za ljeto ekstremnog vremena, a to je tek početak
- Aktualno - 16.09.2025.
Ljeto 2025. ostat će zapamćeno po razornim valovima vrućine, sušama i poplavama koje su pogodile gotovo cijeli kontinent. Prema najnovijoj procjeni ekonomista sa Sveučilišta u Mannheimu i Europske središnje banke, kratkoročni ekonomski gubitci već sada iznose najmanje 43 milijarde eura. Do kraja desetljeća taj bi se iznos mogao popeti na čak 126 milijardi.
Najviše su stradale zemlje jugoistočne Europe. Cipar, Grčka, Malta i Bugarska pretrpjele su štete veće od 1 posto svog godišnjeg bruto dodanog proizvoda, dok su Španjolska, Italija i Portugal također osjetile snažne udare. Procjene su, tvrde autori, konzervativne jer ne uključuju rekordne požare koji su prošlog mjeseca poharali jug Europe niti kombinirane učinke kada se više nepogoda dogodi istodobno.
Studija se ne oslanja samo na izravne troškove, uništene kuće, poplavljene ceste ili osigurane štete, već računa i šire posljedice. To uključuje smanjene radne sate građevinskih radnika tijekom toplinskih valova, poremećaje u prometu zbog uništenih pruga ili gubitke u opskrbnim lancima kada tvornice ne mogu dobiti dijelove iz pogođenih područja.
Stéphane Hallegatte, glavni klimatski ekonomist Svjetske banke, ističe da takvi pristupi pokazuju širu sliku. Stvarni ekonomski utjecaj ekstremnog vremena traje dulje i veći je od izravnih oštećenja. No upozorava da korištenje “nesavršenih pokazatelja” znači da su ukupni troškovi vjerojatno još i podcijenjeni.
Na to se nadovezuje i iskustvo Belgije, gdje je nakon poplava 2021. otkriveno da su i tvrtke stotinama kilometara od pogođenih područja bilježile pad prodaje zbog prekida u lancima opskrbe. Procjenjuje se da takvi skriveni gubici mogu povećati ukupne štete i do 30 posto.
Za građane pogođenih zemalja ekonomske brojke znače vrlo konkretne posljedice, od skupljih namirnica do izgubljenih radnih mjesta. "Posebno u siromašnijim zajednicama, gdje se službeni pokazatelji možda i ne mijenjaju značajno, stvarne patnje ljudi su goleme", naglašava Hallegatte.