Europa bi do kraja stoljeća mogla dobiti još 42 ljetna dana

Nova znanstvena analiza upozorava da bi Europa do 2100. godine mogla imati "42 dodatna ljetna dana", a razlog toga krije se u obrascima koji su se posljednji put pojavili prije šest tisuća godina. Istraživanje, objavljeno u časopisu Nature Communications, rekonstruira prošle klime pomoću neobičnog izvora, slojeva mulja na dnu europskih jezera koji poput prirodnih kalendara bilježe izmjene sezona kroz zadnjih deset tisuća godina.

Ključ objašnjenja nalazi se u takozvanom latitudinalnom temperaturnom gradijentu, razlici između temperature Arktika i ekvatora. Upravo taj kontrast pokreće snažne atlantske zračne struje koje određuju europske vremenske prilike. No kako se Arktik zagrijava četiri puta brže od globalnog prosjeka, temperaturna razlika dramatično slabi. Atmosferske struje tada postaju sporije i valovitije, što omogućuje da se vrući obrasci duže zadržavaju nad kontinentom. Rezultat je produžena sezona toplog vremena i sve učestaliji dugotrajni toplinski valovi.

Znanstvenici objašnjavaju da je slična situacija vladala i prije šest tisuća godina, kada je prirodno arktičko zagrijavanje produžilo ljeto na gotovo 200 dana. Razlika je, međutim, u tome što su današnje promjene posljedica ljudskih emisija, odvijaju se mnogo brže i uz veću intenzivnost.

"Kad se kontrast temperature između Arktika i središnjih dijelova Zemlje širina smanji, ljeto se jednostavno produži", objašnjava dr. Laura Boyall s Royal Hollowaya. "To nije novi fenomen, ali brzina kojom se sada događa bez presedana je u povijesti."

Modeli upućuju na to da bi Europa, nastave li se emisije stakleničkih plinova na visokim razinama, mogla steći i do 42 dodatna ljetna dana do kraja stoljeća. Studija precizira da svaki stupanj slabljenja temperaturnog gradijenta donosi oko šest novih dana ljeta, što u kombinaciji s aktualnim trendovima može značiti i osam mjeseci ljetnih uvjeta godišnje 2100. godine.

Znanstvenici upozoravaju da bi takve promjene imale duboke posljedice na ekosustave, poljoprivredu, vodne resurse i javno zdravlje. U igri su i drugi čimbenici, poput industrijskih aerosola i povratnih petlji klimatskog sustava, koji bi dodatno mogli redefinirati europski sezonski ritam.