EU radi zaokret: Benzinci i dizelaši ostaju i nakon 2035., ali pod jednim ključnim uvjetom

Čini se da je Europska unija na pragu velikog zaokreta u svojoj automobilskoj politici. Dugonajavljivana potpuna zabrana prodaje novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem od 2035. godine, koja je trebala označiti konačni prelazak na električna vozila, sada je pod velikim upitnikom. Europski povjerenik za transport, Apostolos Tzitzikostas, potvrdio je u intervjuu za njemački poslovni list Handelsblatt da Komisija mijenja smjer i otvara vrata za nastavak proizvodnje benzinaca i dizelaša.

Ova promjena, koja odjekuje automobilskom industrijom, rezultat je sve većeg pritiska proizvođača automobila i nekih država članica, predvođenih Njemačkom. Glavni argumenti protiv rigidne zabrane su nerazvijena infrastruktura za punjenje električnih vozila, visoke cijene električnih automobila za prosječnog kupca te ozbiljan rizik od gubitka stotina tisuća radnih mjesta u automobilskom sektoru.

Ključni trenutak dogodio se nedavno kada je njemački kancelar Friedrich Merz uputio pismo predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. U pismu, koje je očito imalo snažan utjecaj, Merz je zatražio da EU u reviziji svojih ciljeva za smanjenje CO2 emisija uzme u obzir ne samo električna vozila, već i plug-in hibride, vozila s produženim dosegom (range-extender) te "visoko učinkovite" motore s unutarnjim izgaranjem.

Da je poruka stigla na pravo mjesto, potvrdio je i sam Tzitzikostas. "Merzovo pismo vrlo je pozitivno primljeno u Bruxellesu" - izjavio je, dodajući kako je Komisija "otvorena za sve tehnologije".

Naglasio je kako EU želi zadržati svoje klimatske ciljeve, ali istovremeno mora uzeti u obzir "najnovija geopolitička kretanja" kako ne bi ugrozila vlastitu konkurentnost i tehnološko vodstvo europske industrije.

Ipak, povratak na staro nije opcija. Zeleno svjetlo za motore s unutarnjim izgaranjem nakon 2035. dolazi s jednim vrlo važnim i strogim uvjetom: moći će se prodavati isključivo ako su projektirani tako da koriste samo CO2 neutralna goriva. To znači da klasični fosilni benzin i dizel ispadaju iz igre, a budućnost pripada sintetičkim gorivima (e-goriva) i naprednim biogorivima.

Dva visoka dužnosnika Komisije potvrdila su za Handelsblatt da će "tradicionalni motori s unutarnjim izgaranjem biti dopušteni, pod uvjetom da se pogone isključivo biogorivima ili e-gorivima".

Primjeri takvih goriva već postoje. Zamjena za dizel, HVO100 je gorivo napravljeno u potpunosti od hidrotretiranog biljnog ulja, dobivenog iz biljnih ulja i životinjskih masti. Sintetički benzin (e-gorivo) proizvodi se korištenjem vode i ugljikovog dioksida uz pomoć energije iz obnovljivih izvora, poput vjetra.

Svi detalji nove regulative bit će poznati kada Europska komisija predstavi svoj novi "auto paket". Predstavljanje je prvotno bilo zakazano za 10. prosinca, no Tzitzikostas je najavio odgodu od "nekoliko tjedana", vjerojatno do početka siječnja. "Radimo vrlo naporno kako bismo paket završili u prosincu, ali možda neće biti spreman prije siječnja. Paket je ključan za europsku industriju, građane i našu konkurentnost", objasnio je povjerenik.

Osim pravila o CO2 emisijama, paket bi trebao sadržavati i nove poticaje za uvođenje električnih vozila u korporativne flote, a spominje se i moguća kvota od 100 posto električnih vozila za službene automobile od 2030. godine.