Dva od tri smrtna slučaja od vrućine u Europi su povezana s globalnim zatopljenjem

Prema novoj analizi znanstvenika s Imperial Collegea u Londonu, tijekom ljeta 2025. godine čak dvije trećine svih smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u Europi izravno su bile posljedica klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Riječ je o 16.500 ljudi, od ukupno 24.400 umrlih zbog visokih temperatura, čiji bi životi, tvrde autori, mogli biti spašeni da se svijet ranije odmaknuo od fosilnih goriva.

Studija obuhvaća 854 velika europska grada, u kojima živi gotovo trećina stanovništva kontinenta. Modeliranjem odnosa između temperature i smrtnosti, znanstvenici su usporedili stvarne podatke s hipotetskim scenarijem svijeta bez klimatskih promjena. Rezultat je jasan: dodatnih 2,2 Celzijeva stupnja u gradovima stvorilo je smrtonosne uvjete. Najteže su stradali stariji građani, čak 85 posto preminulih bilo je starije od 65 godina, a 41 posto starije od 85 godina.

Tragične priče pokazuju da iza brojki stoje konkretni životi. U Španjolskoj je u kolovozu preminuo 77-godišnji bivši vijećnik Manuel Ariza Serrano, nakon što se srušio tijekom šetnje po vrućini od 45 °C. U Italiji je 47-godišnji građevinar Brahim Ait El Hajjam izgubio život dok je radio na betonskim radovima pri 38 °C, samo dva dana prije nego što je stupila na snagu zabrana vanjskih građevinskih radova u poslijepodnevnim satima.

Znanstvenici naglašavaju da toplina i dalje ostaje podcijenjena prijetnja javnom zdravlju. "Nitko ne bi očekivao da će netko raditi na otvorenom usred uragana", rekao je epidemiolog Garyfallos Konstantinoudis, "a ipak se opasne vrućine često uzimaju olako". Poseban problem je što se toplina rijetko navodi na smrtovnicama, iako su posljedice za kronične bolesnike i stariju populaciju dramatične.

Europa je nakon katastrofalnog toplinskog vala 2003. godine, u kojem je umrlo 70.000 ljudi, uvela brojne mjere, no one očito nisu dovoljne. Iako je infrastruktura danas otpornija, a zdravstvene službe spremnije, tempo klimatskih promjena i starenje populacije ponovno prijete sličnim katastrofama. Liječnici i stručnjaci za prilagodbu pozivaju na sustavne lokalne akcijske planove, više zelenih površina u gradovima, bolju zaštitu stanara domova za starije i širu dostupnost klimatizacije.

“Ni jedan europski grad nije imun na smrt od ekstremnih vrućina”, upozorava klimatologinja Madeleine Thomson. “Ako ne djelujemo sada, broj žrtava će rasti.”