Dobra vijest: Potpuni kolaps vitalnih atlantskih struja malo je vjerojatan u ovom stoljeću

Prema najnovijoj studiji Met Officea, malo je vjerojatno da će se vitalne struje Atlantskog oceana potpuno kolabirati u ovom stoljeću, ali znanstvenici kažu da je ozbiljno slabljenje i dalje vjerojatno i da bi i dalje moglo imati katastrofalne učinke na milijarde ljudi. Sjevernoatlantska meridijanska obrtajuća struja (AMOC) je sustav struja koji igra ključnu ulogu u globalnoj klimi. Klimatska kriza slabi složeni sustav, ali teško je odrediti hoće li, ili kada će doći do kolapsa.

Studije temeljene na mjerenjima oceana pokazuju da AMOC postaje nestabilan i približava se točki preokreta, nakon koje će kolaps biti nezaustavljiv. Predložili su da će se to dogoditi u ovom stoljeću , ali postoji samo 20 godina izravnih mjerenja i podaci izvedeni iz ranijih vremena donose velike nesigurnosti.

Najnovija studija važna je jer koristi klimatske modele kako bi otkrila razlog zašto je AMOC stabilniji. Vjetrovi na jugu nastavljaju izvlačiti vodu na površinu i pokreću cijeli sustav. Studija ne isključuje kolaps AMOC-a nakon 2100. godine.

"Otkrili smo da će AMOC vrlo vjerojatno oslabiti zbog globalnog zatopljenja, ali je malo vjerojatno da će kolabirati u ovom stoljeću", rekao je dr. Jonathan Baker iz britanskog Met Officea, koji je vodio najnoviju studiju. Rekao je da je ohrabrujuće da je iznenadni kolaps AMOC-a malo vjerojatan i da bi to saznanje moglo pomoći vladama da bolje planiraju buduće klimatske utjecaje. Međutim, "slabljenje AMOC-a i dalje bi donijelo velike klimatske izazove diljem svijeta, s više poplava i suša te bržim porastom razine mora", dodao je.

"Naravno, malo vjerojatno ne znači nemoguće", rekao je. “Još uvijek postoji šansa da bi AMOC mogao kolabirati u ovom stoljeću, tako da još uvijek moramo hitno smanjiti emisije stakleničkih plinova. Čak bi i kolaps u sljedećem stoljeću izazvao razorne posljedice za klimu i društvo.”

Najnovija studija, objavljena u časopisu Nature, koristila je 34 najsuvremenija klimatska modela za procjenu AMOC-a. Znanstvenici su u izračune ukalkulirali ekstremne uvjete, učetverostručenje razine ugljičnog dioksida ili ogroman priljev otopljene vode u Sjeverni Atlantik.

Sustav AMOC dovodi toplu, slanu vodu prema sjeveru prema Arktiku gdje se hladi, tone dublje i teče natrag prema jugu. Globalno zagrijavanje, međutim, podiže temperaturu vode i ubrzava topljenje ogromne grenlandske ledene kape, koja preplavljuje to područje slatkom vodom. Oba faktora znače da je voda manje gusta i manje tone što usporava struje.

Kolaps AMOC-a imao bi katastrofalne posljedice diljem svijeta, ozbiljno poremetivši ciklus kiša o kojima milijarde ljudi ovise u Indiji, Južnoj Americi i zapadnoj Africi. To bi također povećalo jačine oluja i izazvalo pad temperatura u Europi, dok bi podiglo razinu mora na istočnoj obali Sjeverne Amerike i dodatno ugrozilo amazonsku prašumu i antarktičke ledene ploče. Znanstvenici su ranije upozorili da se kolaps mora izbjeći pod svaku cijenu .