Dijelovi Hrvatske konačno imaju bijeli Božić, je li ih u prošlosti bilo više

Hrvatska je ove godine u dijelovima zemlje dočekala prvi bijeli Božić nakon 2010. godine. Jučer je snijeg pao u nizu krajeva, ponajviše u središnjoj i gorskoj Hrvatskoj. Najdeblji snježni pokrivač izmjeren je na Puntijarki s 34 centimetra, u Plaškom 26, Delnicama 25 te u Pargu-Čabru i Ogulinu s 20 odnosno 18 centimetara. Snijeg je zabijelio i Samobor s 18 centimetara, Slunj s 13, Bednju i Bosiljevo s po 10, dok su tanji pokrivač imali Varaždin, Gospić i Bilogora.

Prizori snijegom prekrivenih krajolika, dječja cika na sanjkama i osjećaj blagdanske čarolije neraskidivo su povezani s idejom bijelog Božića. Iako su dijelovi Hrvatske ove godine konačno dočekali snijeg za Božić, za većinu nizinskih krajeva snježni pokrivač na božićno jutro postao je tek lijepa uspomena i rijetkost Statistički podaci i klimatske analize otkrivaju da to nije samo subjektivan osjećaj, bijeli Božići doista su postali znatno rjeđi nego u prošlosti, a glavni krivac za to su klimatske promjene.

Što kaže statistika: Koliko su bijeli Božići doista bili česti?

Prema službenoj definiciji Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), "bijeli Božić" podrazumijeva da je na božićno jutro u sedam sati izmjeren snježni pokrivač od najmanje jednog centimetra. Gledajući unatrag, takvi su prizori bili mnogo češći, osobito u gorskim krajevima, no ni nizine nisu bile iznimka.

Meteorološka postaja Zagreb-Grič, s mjerenjima koja sežu u daleku 1894. godinu, do danas je zabilježila 28 bijelih Božića. Rekordna visina snijega izmjerena je 1963. godine, kada su se Zagrepčani probudili uz čak 42 centimetra snijega. Međutim, posljednji put je snježni pokrivač na Griču zabilježen davne 2007. godine, što znači da glavni grad na svoj bijeli Božić čeka već punih 17 godina.

Analiza razdoblja od 1961. godine potvrđuje da je snijeg za blagdane bio najsigurniji u planinskim predjelima. Apsolutni rekorder je Zavižan s 58 bijelih Božića, a slijede ga Parg u Gorskom kotaru (37) te Gospić (30) i Ogulin (25). U nizinskim krajevima, poput Osijeka, Siska, Varaždina i Karlovca, snijeg se na božićno jutro pojavljivao u prosjeku dva do tri puta u desetljeću. Ipak, i za većinu tih gradova posljednji bijeli Božić bio je onaj iz 2007. godine.

Klimatske promjene kao "Grinch" koji je ukrao snijeg

Glavni razlog za nestanak snježnih blagdana leži u globalnom zatopljenju, koje se u Hrvatskoj osjeća kroz sve izraženiji porast temperature. Analize pokazuju da je samo u razdoblju od 1990. do 2019. godine prosječna temperatura u kopnenom dijelu zemlje porasla za 1,6 °C. Zime su postale osjetno blaže, što izravno utječe na vrstu oborina.

Ovaj trend posebno je vidljiv u posljednjem desetljeću. Prosječna temperatura na sam dan Božića u periodu od 2011. do 2020. godine iznosila je čak 10,2 °C, što su uvjeti u kojima snijeg jednostavno nema šanse. Iako ukupna godišnja količina oborina nije nužno smanjena, promijenio se njihov raspored. Studije pokazuju smanjenje ukupnog broja dana s oborinama, što u kombinaciji s višim temperaturama znači da, kada oborine i padnu tijekom zime, to je najčešće kiša, a ne snijeg.

Klimatske projekcije za budućnost nisu optimistične za ljubitelje zimske idile. Predviđa se daljnji porast temperature, a time i daljnje smanjenje vjerojatnosti za snijeg. Neke procjene govore da bi se broj dana sa snježnim pokrivačem do kraja 21. stoljeća mogao smanjiti za čak 50 posto.

Dok se stanovnici gorskih krajeva još uvijek mogu nadati zimskoj čaroliji, za većinu Hrvatske bijeli Božić postaje fenomen koji pripada prošlosti. Romantična slika snijegom prekrivenog grada na blagdansko jutro sve više postaje motiv iz starih filmova i priča, a svaka buduća pahulja bit će dočekana s još većim veseljem kao rijedak i dragocjen dar prirode.