Baltičke države su se konačno isključile iz ruske elektroenergetske mreže

Tri baltičke države isključile su svoje elektroenergetske sustave iz ruske električne mreže u sklopu plana osmišljenog za bližu integraciju država s EU i jačanje sigurnosti. Estonija, Latvija i Litva isključile su se iz zajedničke mreže IPS/UPS u subotu. Sinkronizirali su se mrežom EU-a u nedjelju.

“Postigli smo cilj kojem smo težili, tako dugo. Sada imamo kontrolu”, rekao je litvanski ministar energetike Žygimantas Vaičiūnas na konferenciji za novinare.

Odmah nakon isključenja, latvijski radnici dizalicom su došli do visokonaponskih žica u Vilaki, blizu ruske granice, i prerezali ih. Dijelili su isječene žice kao uspomenu  promatračima.

Planovi da se Baltik odvoji od mreže svog bivšeg sovjetskog "gospodara", o kojima se raspravlja desetljećima, dobili su zamah nakon Ruske aneksije Krima 2014. godine. 

Mreža je bila jedina preostala poveznica s Rusijom za tri zemlje, koje su postale neovisne nacije ranih 1990-ih nakon raspada Sovjetskog Saveza, a pridružile su se EU-u i NATO-u 2004. godine. 

Trojica nepokolebljivih Ukrajinskih savezinka prestali su kupovati struju od Rusije nakon sveobuhvatne invazije Moskve na Ukrajinu 2022., ali su se oslonili na rusku mrežu za kontrolu frekvencija i stabilizaciju mreže kako bi izbjegli prekide.

"Okončanjem energetske ovisnosti baltičkih država o Rusiji, ostavljamo agresora bez mogućnosti korištenja energije kao oružja protiv nas", rekao je estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna.

Vojni kamion viđen je u trafostanici Rezekne blizu latvijsko-ruske granice, a policajci s oružjem patrolirali su u blizini i u obližnjem gradu, što ukazuje na zabrinutost Baltika od pokušaja sabotaže. Regija Baltičkog mora je u visokom stanju pripravnosti nakon prekida električnih kabela, telekomunikacijskih veza i plinovoda prema Švedskoj i Finskoj. Vjeruje se da su sve uzrokovali brodovi koji su vukli sidra duž morskog dna. Rusija je zanijekala bilo kakvu umiješanost.

Za Rusiju odvajanje znači da je njezina eksklava Kalinjingrad, smještena između Litve, Poljske i Baltičkog mora, odsječena od ruske glavne mreže, ostavljajući je da sama održava svoj elektroenergetski sustav.

Baltičke države potrošile su gotovo 1,6 milijardi eura od 2018. na nadogradnju mreža kako bi se pripremile za prebacivanje, dok je Rusija potrošila 100 milijardi rubalja (oko 1 milijarde eura) na izgradnju nekoliko elektrana na plin u Kalinjingradu.