Analiza: Trumpova klimatska politika mogla bi uzrokovati 1,3 milijuna dodatnih smrti do kraja stoljeća

Nova zajednička analiza britanskog Guardiana i ProPublice, temeljena na najnaprednijim klimatskim modelima i recentnim znanstvenim radovima, pokazuje koliko bi globalno zdravlje moglo platiti cijenu povratka "America First" politike. Procjena je brutalna, dodatne emisije stakleničkih plinova nastale kao posljedica poništavanja klimatskih mjera tijekom Trumpova mandata mogle bi uzrokovati do 1,3 milijuna dodatnih smrti povezanih s vrućinom u desetljećima nakon 2035. godine.

Šteta se neće ravnomjerno raspodijeliti. Najveći teret snosit će najsiromašnije države Afrike i južne Azije, zemlje koje same emitiraju najmanje, ali su najizloženije ekstremnim temperaturama te imaju najslabije sustave zdravstvene i infrastrukturne zaštite. Niger, Somalija, Pakistan i Indija prednjače na listi najugroženijih, a istraživanja pokazuju da će upravo ondje smrtnost od vrućine nekontrolirano rasti.

Metodologija iza ovih procjena potječe iz peer-review rada ekonomista R. Daniela Bresslera, koji je na temelju klimatskih modela i javnozdravstvenih analiza izračunao takozvanu "mortalitetnu cijenu ugljika", koliko dodatnih emisija dovodi do jednog ljudskog života izgubljenog zbog ekstremnih temperatura. ProPublica i Guardian primijenili su taj model na nove podatke analitičke kuće Rhodium Group, koja je izračunala koliko će dodatnog CO2 biti emitirano kao rezultat povratka politike pogodovanja fosilnim gorivima, ublažavanja regulacija i ukidanja poticaja za čistu energiju.

Ukupna slika još je lošija kada se u obzir uzme da procjena uključuje isključivo smrti izravno povezane s temperaturom, ne i one koje će nastati kao posljedica poplava, požara, suša, ratova i nestašica hrane, što će dodatno pogoršati klimatska kriza.

Stručnjaci upozoravaju da su najranjiviji upravo ljudi koji su najmanje doprinijeli globalnom zagrijavanju: poljoprivredni radnici, stariji, djeca, osobe bez pristupa klimatizaciji i stabilnom smještaju. U nedavnoj povijesti viđali smo što ekstremne vrućine mogu učiniti, od smrtonosnog vala u Pakistanu i Indiji 2022. do rekordnih toplinskih ekstrema na sjeverozapadu SAD-a koji su odnijeli stotine života.

Dok se svjetski čelnici okupljaju u Brazilu na klimatskom summitu, odsutnost SAD-a, države s 4 posto svjetskog stanovništva, ali 20 posto povijesnih emisija, dočekana je s otvorenim nezadovoljstvom. Samo tri države, uz SAD, uopće nisu poslale delegacije.

Iz Trumpove administracije odbacuju ovakve modele kao "klimatsku propagandu", no klimatski ekonomisti i znanstvenici ističu da se radi o konzervativnim procjenama koje ne obuhvaćaju puni raspon klimatskih posljedica. Unatoč neizvjesnostima, poruka je jasna i matematički precizna: svaka dodatna tona CO2 znači dodatne žrtve, a svako smanjenje emisija - spašavanje života.