Alpe postaju epicentar razornijih oluja: Superćelijske oluje jačaju zbog klimatskih promjena

Iako su u Europi relativno rijetke, superćelijske grmljavinske oluje spadaju među najopasnije vremenske pojave. Donose jake vjetrove, obilne kiše i tuču koja nanosi ozbiljne štete infrastrukturi, poljoprivredi i sigurnosti ljudi. Nova studija istraživača sa Sveučilišta u Bernu i ETH Züricha otkriva zabrinjavajući trend: s globalnim porastom temperature od 3 stupnja Celzija, učestalost tih oluja mogla bi se povećati i do 50 posto u nekim dijelovima Europe, posebno u alpskoj regiji.

U središtu istraživanja je visoko precizna digitalna karta oluja koja omogućuje detaljno praćenje pojedinačnih superćelija. Model, razvijen u sklopu projekta scClim, simulira oluje s razlučivošću od 2,2 kilometra, što je dosad najpreciznije za europski prostor. Simulacije su obuhvatile razdoblje od 11 godina i uspoređene su sa stvarnim podacima iz godina od 2016. do 2021., pokazujući dobru usklađenost sa stvarnim olujama.

Posebna pažnja posvećena je Alpama koje su identificirane kao "stalni hotspot" za superćelijske oluje. Već sada se na sjevernoj strani Alpa javlja oko 38 takvih oluja po sezoni, dok ih je na južnoj strani čak 61. Ako se globalna temperatura povisi za 3 stupnja, sjever Alpa mogao bi bilježiti 52 posto više takvih oluja, a jug 36 posto više. U suprotnosti s tim, jugozapad Francuske i Iberijski poluotok mogli bi doživjeti blagi pad.

Autori studije upozoravaju da ove oluje, iako rijetke, čine nesrazmjerno velik udio u ukupnoj šteti od grmljavinskih nevremena. S obzirom na to da se očekuje porast njihove učestalosti i intenziteta, nužno ih je uključiti u procjene vremenskih rizika i strategije zaštite od prirodnih nepogoda.

"Razumijevanje uvjeta koji pogoduju nastanku superćelijskih oluja ključno je za bolju pripremljenost društva", poručuje voditeljica studije Monika Feldmann. U vremenu sve ekstremnijih klimatskih promjena, to bi mogla biti razlika između pravovremene zaštite i katastrofe.