Ako "europska toplinska pumpa" zataji: Što doista znači mogući kolaps Atlantske cirkulacije

Europa se posljednjih godina navikava na sve ekstremnije vrijeme, od ranih zimskih udara do ljetnih vrućina i intenzivnih kiša. No iza tih kolebanja stoji sustav koji je naš kontinent stoljećima držao u klimatskoj ravnoteži: Atlantska meridijanska cirkulacija, poznatija kao AMOC. Upravo ona prema mnogim znanstvenicima predstavlja jednu od najopasnijih "klimatskih prijelomnica", trenutaka nakon kojih povratka više nema.

AMOC se može zamisliti kao golem oceanski transportni sustav koji prenosi tople vode iz tropa prema sjeveru, gdje se hlade, tonu i vraćaju u dubinama prema jugu. Taj kružni tok odgovoran je za činjenicu da Europa, geografski približno na razini Kanade, ipak uživa relativno blage zime i ugodna ljeta. Bez njega bismo morali živjeli gotovo 1500 kilometara južnije kako bismo imali sličnu klimu.

Upravo zato su sve učestalija upozorenja zabrinjavajuća. Oceani se zagrijavaju, ledene kape se tope i ogromne količine slatke vode razrjeđuju sjeverni Atlantik. Time slabe ključni mehanizmi potonuća hladne, slane vode, proces od kojeg AMOC uopće živi. Znanstvenici se slažu da sustav usporava. No koliko brzo i s kakvim ishodom, o tome i dalje nema jedinstvenog odgovora.

U posljednje dvije godine rasprava se dodatno zaoštrila. Potpisnici otvorenog pisma iz 2024. upozorili su da se kolaps sustava više ne može isključiti. Studija renomiranog Potsdamskog instituta iz 2025. otišla je korak dalje: ako emisije ostanu visoke, mogućnost potpunog sloma iznosi čak 70 posto. Čak i u umjerenom scenariju rizik i dalje ostaje ozbiljan, oko 37 posto, dok niske emisije ne spuštaju vjerojatnost ispod jedne četvrtine.

Znanstveni modeli sugeriraju da bi posljedice bile dramatične. Sjever Europe mogao bi se u samo nekoliko godina ohladiti i do 30 stupnjeva, dok bi zapadni dio kontinenta doživio prosječan pa temeperatura od oko deset stupnjeva. Takva nagla promjena potpuno bi promijenila obrasce oborina, pojačala oluje i poremetila poljoprivredu u razmjerima koje je teško i zamisliti. Globalne povratne sprege, od bržeg topljenja leda do slabije sposobnosti oceana da upijaju CO2, dodatno bi ubrzale klimatske promjene.

Ipak, nije sve potpuno izvjesno. Znanstvenici sa Sveučilišta u Bernu tvrde da ne vide jasan trend prema potpunom kolapsu, a britanski Met Office naglašava da bi atmosferski vjetrovi i drugi oceanski tokovi mogli spriječiti totalni zastoj. No neizvjesnost nije ohrabrujuća, AMOC je samo jedan od nekoliko klimatskih sustava koji se približavaju kritičnoj točki.