'Čudesno drvo' moglo bi pomoći u borbi protiv mikroplastike

Mikroplastika je danas praktički posvuda, u oceanima, hrani, zraku, pa čak i u ljudskom organizmu. Sitne plastične čestice pronađene su u krvi, mozgu, reproduktivnim organima i srcu, a znanstvenici sve ozbiljnije upozoravaju na moguće dugoročne posljedice za zdravlje. Sada bi neočekivano rješenje moglo doći iz prirode, i to zahvaljujući stablu koje se stoljećima koristi u tradicionalnoj medicini.

Istraživači s brazilskog Sveučilišta u São Paulu su u časopisu ACS Omega objavili studiju prema kojoj ekstrakt sjemenki moringe može ukloniti više od 98 posto mikroplastike iz pitke vode.

Moringa, često nazvana i "čudesnim drvom", potječe iz Indije, a danas raste u mnogim tropskim i suptropskim dijelovima svijeta. Poznata je po nutritivnim i ljekovitim svojstvima, no znanstvenike posebno zanimaju njezine sjemenke. One sadrže proteine koji mogu neutralizirati električni naboj sitnih čestica u vodi.

Upravo je to ključ cijelog procesa. Mikroplastika i mnogi drugi zagađivači imaju negativan električni naboj zbog kojeg se međusobno odbijaju i teško ih je filtrirati. Proteini iz sjemenki moringe neutraliziraju taj naboj, nakon čega se čestice počinju lijepiti jedna za drugu i stvarati veće nakupine koje se potom mnogo lakše uklanjaju iz vode.

Tim koji predvode istraživači Gabrielle Batista i Adriano Gonçalves dos Reis proučava moringu već deset godina. U najnovijem istraživanju fokusirali su se na PVC mikroplastiku, jednu od najčešćih i potencijalno najproblematičnijih vrsta plastike koja završava u vodi za piće. Rezultati su pokazali učinkovitost od čak 98,5 posto.

Zanimljivo je da je takva učinkovitost usporediva s kemijskim sredstvima koja se danas koriste u sustavima za obradu vode, primjerice aluminijevim sulfatom. U nekim uvjetima, posebno u alkalnijoj vodi, ekstrakt moringe pokazao se čak i boljim rješenjem.

Velika prednost prirodnog pristupa je i činjenica da je moringa obnovljiva, biorazgradiva i znatno manje toksična. Aluminijevi spojevi, s druge strane, u velikim koncentracijama mogu biti štetni, a pojedine studije povezuju ih i s neurodegenerativnim bolestima.

Ipak, tehnologija još nije spremna za masovnu primjenu u velikim gradovima. Jedna sjemenka može pročistiti približno deset litara vode, što znači da bi golema gradska postrojenja zahtijevala ogromne količine sirovine. Znanstvenici zato ističu da su potrebna dodatna istraživanja i razvoj prije nego što bi ovakvi sustavi mogli postati dio standardne infrastrukture za opskrbu pitkom vodom.