Amazonija pred povijesnim prekretnicom: Brazil je izgubio prirodna područja veličine Francuske

Brazil je u posljednjih 40 godina izgubio golemi dio svojih prirodnih krajolika, a Amazonija prednjači u toj poraznoj statistici. Prema izvješću inicijative MapBiomas, od 1985. nestalo je 52 milijuna hektara prirodnog zemljišta, površina na razini čitave Francuske. Na razini cijele države gubitak iznosi 111,7 milijuna hektara, što je tri puta više od površine Njemačke. Analiza, temeljena na satelitskim snimkama, pokazuje da je 40 posto ukupne prenamjene zemljišta u Brazilu od početka kolonizacije do danas napravljeno upravo u protekla četiri desetljeća.

Najintenzivnije krčenje šuma zabilježeno je između 1995. i 2004., no zabrinjava što se u posljednjih deset godina taj proces ponovno ubrzava. Znanstvenici krivca vide u degradaciji tla, klimatskim promjenama i stalnom širenju poljoprivrede. Udio prirodnih područja u Brazilu smanjen je s 80 posto u 1985. na samo 65 posto u 2024. godini. 

Pored Amazonije, snažno je pogođen i Pantanal, najveće močvarno područje na svijetu. Poplavni ciklusi ondje su sve kraći, a 2024. je bila najsušnija godina u posljednja četiri desetljeća. Površina pod vodom bila je čak 73 posto manja od povijesnog prosjeka, a suša je pogodovala širenju velikih požara.

Ni Cerrado, golema savanska regija na jugoistoku, nije pošteđen – ondje je uništeno oko 40 milijuna hektara prirodne vegetacije, što predstavlja pad od 28 posto.

Brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva obećao je da će do 2030. u potpunosti zaustaviti krčenje šuma. Ta će tema biti u središtu listopadske konferencije COP30 u gradu Belému, u srcu Amazonske regije, gdje će se odlučivati o novim mjerama za očuvanje jednog od najvažnijih ekosustava planeta.