Alarmantno stanje okoliša prijeti 'europskom načinu života'

Najnoviji izvještaj Europske agencije za okoliš donosi ozbiljno upozorenje: klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti i degradacija prirodnih resursa dovode u pitanje budućnost europskog gospodarstva i kvalitete života. Sedmo izdanje izvještaja, koji se objavljuje svakih pet godina od 1995., ocjenjuje stanje okoliša na kontinentu i jasno poručuje da je Europska unija daleko od ostvarenja svojih ciljeva do 2030. godine.

Iako je postignut napredak u smanjenju emisija stakleničkih plinova (one su od 1990. pale za 37 posto), mnogi ključni pokazatelji bilježe negativan trend. Više od 80 posto zaštićenih staništa nalazi se u lošem ili vrlo lošem stanju, a europski šumski "ugljični ponor" smanjio se za oko 30 posto u deset godina zbog sječe, požara i najezde štetnika. Posebno zabrinjava činjenica da od 2005. gotovo nisu smanjene emisije iz prometa i proizvodnje hrane, unatoč napretku u industriji i energetici.

Pritisak na resurse osjeća već trećina Europljana. Problem nedostatka vode sve je izraženiji i očekuje se da će se pogoršati s napredovanjem klimatskih promjena. Istodobno, mnoge države članice EU nisu uspjele prilagoditi infrastrukturu i društvo rastućim rizicima od ekstremnih vremenskih prilika.

Politički kontekst dodatno komplicira situaciju. Dok krajnje desne stranke koje negiraju klimatske znanosti dobivaju na snazi i pozivaju na povratak fosilnim gorivima, Sjedinjene Države vrše pritisak na EU da olabavi svoje standarde. Predsjednik Donald Trump čak je tvrdio da zelene politike vode Europu prema “gospodarskoj propasti”, iako je upravo pad emisija pridonio čišćem zraku i značajnom smanjenju broja preuranjenih smrti.

Unatoč pritiscima, ključni europski dužnosnici naglašavaju da nema alternative nastavku klimatske tranzicije. Povjerenik za klimu Wopke Hoekstra ističe da bi “odgađanje ciljeva samo povećalo troškove i ugrozilo konkurentnost”. Teresa Ribera, zadužena za zelenu tranziciju, upozorava da bi odustajanje od klimatskih mjera produbilo društvene nejednakosti i oslabilo otpornost Europe.

Jedna od rijetkih svijetlih točaka izvještaja jest rast zaštićenih područja, koja sada obuhvaćaju više od četvrtine europskog kopna i 12,3 posto mora. Također, kvaliteta zraka znatno se poboljšala, a broj preuranjenih smrti povezanih s česticama prašine gotovo je prepolovljen od 2005. godine.

No ukupna poruka je jasna: europski način života, od gospodarstva do javnog zdravlja, počiva na zdravim ekosustavima. Ako se trendovi degradacije nastave, to će značiti ozbiljan udar ne samo na prirodu nego i na temelje društva i ekonomije. Kako stoji u izvještaju, "cijena nečinjenja daleko je veća od cijene tranzicije".